ŽIVOT U ZNAKU STVARALAŠTVA: Odlazak znamenitog kulturologa i profesora Sretena Petrovića (1940 - 2022)

Dragan ŽUNIĆ

06. 07. 2022. u 11:10

U BEOGRADU je, u nedelju, 3. jula 2022. godine, preminuo Sreten Petrović, jedan od naših najznačajnijih savremenih estetičara, filosofa kulture, kulturologa.

ЖИВОТ У ЗНАКУ СТВАРАЛАШТВА: Одлазак знаменитог културолога и професора Сретена Петровића (1940 - 2022)

Foto N. Fifić

Rođen je 1940. u Svrljigu. Školovao se u Nišu i Beogradu, doktorirao 1971. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je na Filološkom fakultetu u Beogradu, a bio honorarni profesor ili profesor po pozivu na Filozofskom fakultetu u Nišu, Filozofskom fakultetu u Beogradu, Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na Univerzitetu u Ljubljani. Predavao je Estetiku, Kulturologiju, Sociologiju kulture, Sociologiju umetnosti, Retoriku. Bio je član AICA - Association internationale des critiques d'art, i član Srpskoga filozofskog društva i Estetičkog društva Srbije, član redakcija Gledišta i Književnosti, pokretač i jedan od osnivača Etno-kulturološke radionice Svrljig, kao i glavni i odgovorni urednik Etno-kulturološkog zbornika (1995-2016).

Sreten Petrović objavio je 35 autorskih knjiga iz oblasti estetike, retorike, sociologije umetnosti, antropologije, kulturologije i kulturne antropologije, i oko 500 priređivačko-uredničkih publikacija, naučnih i stručnih radova, u časopisima, zbornicima, godišnjacima. O njegovim delima, za koja je dobio nekoliko nagrada, objavljeno je u štampanim i elektronskim medijima preko 200 tekstova.

Estetičko stanovište S. Petrovića obeležavaju: istraživanja Šelingove filosofije umetnosti, univerzalne (umetničke) produkcije i stvaralaštva; preispitivanje ateorijske, kulturno-istorijske i ideološke, pa i psihološke utemeljenosti i funkcije estetičkih ideja i teorija; koncepcija estetike kao metaestetike, svesne svojih mogućnosti i ograničenja pred "čudom umetnosti" i estetskoga; teorijska artikulacija estetičkoga antignoseologizma; odbrana mogućnosti autentičnoga i kreativnog čina u svakoj ljudskoj delatnosti (a ne samo u umetnosti), uz kritičko odbacivanje recepcijsko-marketinškog favorizovanja rezultata toga čina, ideologije učinka i tržišnoga nadmetanja; celovita kritika estetičkoga uma, odnosno koncepcija dekonstrukcije estetike kao predmet-teorije i teorije sa praktično-normativističkim ambicijama, te vizija jedne (marksovske) ontologije rada i antropologije široko shvaćenoga stvaralačkog čina. Njegovo bavljenje sociologijom umetnosti išlo je od problema socijalne-ontologije umetnosti sve do fenomena recepcije umetnosti, pseudo-umetnosti, tj. kiča, a bavio se i psihološkim istraživanjima boje u savremenome srpskom slikarstvu. Rano i plodno, za naše vreme skoro pionirsko zanimanje S. Petrovića za retoriku bilo je svojevrsni pledoaje ne samo za kulturu i etiku javnoga govora, već i za pluralizam i dijalog društvenih i političkih stanovišta. U filosofiji kulture zahvatao je istraživački u najdublje osnove umetnosti i kulture, pre sveta u fenomen mitologije i njene svakidašnje operacionalizacije - područja običajnosti, i to na konkretnoj građi tradicionalne kulture svrljiškoga kraja, istočne Srbije i susednih oblasti. A tu je, pre svega, krupni, jedinstveni i delikatni poduhvat rekonstrukcije srpske mitologije. U poslednjoj fazi svoga rada, Sreten Petrović se vratio odbrani autonomije i trajnosti vrednosti (estetske) umetnosti, dostojanstva stvaraoca, dela i svakoga ljubitelja umetnosti - pred nezajažljivim naletima tržišta roba, spektakla, ali i "tržišta" ideoloških ideja i teorijskih koncepata i ambicija, u doba antiumetnosti.

Sreten Petrović je nenametljivo, ali postojano i uticajno, prisutan u srpskoj i široj filosofskoj, naučnoj, umetničkoj i, uoopšte, kulturnoj javnosti i akademskoj zajednici punih šest decenija. O tome svedoči njegovo razgranato, ali smisaono povezano i sistematično delo.

On sam, doista je živeo u skladu sa velikim filosofskim i civilizacijskim idejama i vrednostima o kojima je pisao, u koje je verovao, za koje se zalagao i na njima predano i istrajno radio - ne bez sudara sa politikom, ideologijom i okoštalim institucijama.

Dragan ŽUNIĆ (profesor Univerziteta u Nišu, u penziji

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUSI U ŠOKU: Evakuisali 1.500 takmičara iz Krokusa, nijedan nije stradao od terorista, a sad se bune: Što nas niste spasili ranije? (VIDEO)