RIZNICA ARHIVSKE GRAĐE I PUBLIKACIJA: Istorijski arhiv u Jagodini obeležio 71 godinu postojanja (FOTO)

Z. GLIGORIJEVIĆ

06. 12. 2022. u 20:20

ISTORIJSKI arhiv „Srednje Pomoravlje“ u Jagodini, koji je danas obeležio 71 godinu postojanja i uspešnog rada, osnovan je 6. decembra 1951. godine.

РИЗНИЦА АРХИВСКЕ ГРАЂЕ И ПУБЛИКАЦИЈА: Историјски архив у Јагодини обележио 71 годину постојања (ФОТО)

Foto:Z. Gligorijević

Na osnovu Opšteg i Republičkog zakona o državnim arhivima, Izvršni odbor Gradskog narodnog odbora sreza Svetozarevo doneo je odluku o osnivanju Gradske državne arhive u Svetozarevu. Reorganizacijom organa uprave (ukidanjem srezova) marta 1967. godine, Istorijski arhiv u Svetozarevu, danas u Jagodini, postao je međuopštinska ustanova koja je nadležnost dobila nad šest opština današnjeg Pomoravskog upravnog okruga: Jagodinom, Ćuprijom, Paraćinom, Svilajncem, Despotovcem i Rekovcem.

Nove prostorije arhiva u nekadašnjoj Učiteljskoj školi „Sreten Adžić" koje su useljene krajem aprila 1973. godine i adaptirana zgrada „paviljona" za poslovni prostor 1975. godine, kao i promena naziva 14. decembra 1974. godine Istorijski arhiv „Srednje Pomoravlje", konačno su definisale kao arhiv savremenog tipa.

U njegovim depoima smešteno je 420 fondova i 9 zbirki, oko 4.000 dužnih metara arhivske građe. Po boju fondova i količine arhivske građe, Istorijski arhiv Jagodine nalazi se u prvih deset ustanova ove vrste u Srbiji. Mnogobrojnim izložbama i izdavačkim poduhvatima doprinosi edukovanju šire javnosti o kulturnom i istorijskom nasleđu koje čuva. Tokom postojanja priređeno je preko 50 izložbi i publikovano 46 posebnih izdanja. Pored monografskih publikacija i zbirki dokumenata, Arhiv od 2003. godine izdaje i Časopis za arhivistiku i istorijografiju „Koreni". Do sada je objavljeno 10 brojeva sa oko 150 stručnih priloga i originalnih naučnih radova.

Direktor Istorijskog arhiva „Srednje Pomoravlje“ u Jagodini Milan Jakovljević rekao je za „Novosti“ da je „on jedina ustanova na teritoriji Pomoravskog okruga, koja se bavi prikupljanjem i čuvanjem arhivske građe i publikovanjem naučne, kulturne i prosvetne građe koja se ostavlja u amanet budućim generacijama. O značajnom radu Istorijskog arhiva govore podaci od preko 1.000 zadovoljnih korisnika arhivske građe i oko 200 korisnika arhivske čitaonice na godišnjem nivou“.

Pred Istorijskim arhivom u Jagodini su izazovi savremenog duštva u XXI veku u pogledu afirmisanja i očuvanja uloge arhiva u eri elektronskog poslovanja, jer se papirna forma dokumenata zamenjuje digitalnom. Spremnost arhivista da odgovore na sve izazove savremene društva i arhivistike doprinosi statusnom i stručnom uzdizanju arhiva kao ustanova.

 

Promocija knjige „Jagodina u Prvom svetskom ratu“

U okviru svečane akademije predstavljena je knjiga „Jagodina u Prvom svetskom ratu“ arhivskog savetnika Dragoslava Dedića. Direktor Istorijskog instituta iz Beograda i predsednik UO arhiva Srbije prof. dr Aleksandar Rastović ocenio je da je „vrednost ove knjige u tome što se zasniva na veoma dragocenoj arhivskoj građi, koja do sada nije objavljivana, a koja se nalazi u jagodinskom Istorijskom arhivu“.

Foto:Z. Gligorijević

-Knjiga rasvetljava jedan veoma buran i, rekao bih, težak period u istoriji Jagodine, Pomoravskog okruga, ali i celog srpskog naroda. U drugom delu knjiga donosi niz spiskova ubijenih, ranjenih, interniranih i zarobljenih Jagodinaca u Prvom svetskom ratu. Kako, nažalost, još uvek, na nivou države, nemamo konačan spisak žrtava ovog rata, ona je korak u sklapanju mozaika konačnih žrtava. Mislim da je Srbija zaslužila da 104 godine po završetku Prvog svetskog rata konačno utvrdimo, po imenu i prezimenu, broj ubijenih, ranjenih, zarobljenih srpskih vojnika i građana da bismo mi živeli u jednom boljem svetu – dodao je Rastović za naš list.

Istoričar Ninoslav Stanojlović, recenzent knjige, naveo je da je „autor sintetičko-dokumentarne monografije uspeo da na osnovu raspoložive građe, onovremene štampe i odabrane literature u desetak poglavlja rekonstruiše i da nam približi to vreme bola i ponosa. Dedić je uspeo da prvi put osim naših žrtava zabeleži i austrougarske žrtve, što je jedinstveno da se pominju neprijatelji, umrli u našim bolnicima“.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

SAJAM CVEĆA I MEDA: Susret izlagača i posetilaca na trgu u Leskovcu