TREBA NAM POSVETA, A NE OSVETA: Na cetinjskom novom groblju od 1944. godine počiva 28 nevinih žrtava bratoubilačkog rata

Велиша Кадић

02. 12. 2025. u 10:18

NA Cetinju još ima onih koji vidaju rane bratoubilaštva iz Drugog svetskog rata. O jednoj takvoj tragediji od 13. i 14. novembra 1944. godine i dalje se šapuće. Retko ko da progovori, a kamoli da osudi. Tih dana oslobodioci iz Desete partizanske crnogorske udarne brigade, pod komandom Nikole Banovića, ubili su bez suda i presude 28 uglednih ljudi ovog kraja. Razlog je što su bili njihovi ideološki protivnici.

ТРЕБА НАМ ПОСВЕТА, А НЕ ОСВЕТА: На цетињском новом гробљу од 1944. године почива 28 невиних жртава братоубилачког рата

Foto Arhiva

Duboku tišinu bratskog satiranja prekinuo je istoričar Predrag Vukić, koji je prvi počeo da istražuje i piše o ovom teroru.

- Sve značajnije ličnosti iz vojno-političkog aparata Crne Gore izbegle su, ovih godina, da se odrede prema ovoj egzekuciji. Jedini izuzetak učinio je general-pukovnik i narodni heroj Blažo Janković koji je javno progovorio i objasnio razlog likvidacije profesora, ističući da su njih ubili "đaci ponavljači". Pogubljeni građani nisu pripadali nijednoj zaraćenoj strani niti su se za vreme rata aktivno bavili politikom - kaže Petar Vuković, bivši starešina Vojske Jugoslavije i predsednik NVO Ujedinjeni ravnogorski pokret.

Foto Arhiva

Uveče, 13. novembra, prema već pripremljenom spisku za egzekuciju uhapšeno je 14 građana. Streljani su dan kasnije u Humcima kod Novog groblja na Cetinju. Prema kazivanju istoričara Predraga Vukića, odmah po završenim egzekucijama Ratni vojni sud na Cetinju objavio je plakat na kom su poimenično navedena imena svih streljanih koji su osuđeni na smrt zbog "saradnje sa okupatorom". Za svakoga od njih naveden je tačan datum pogubljenja, a plakat je istaknut na javnim mestima u gradu, ali je po naređenju mesnih narodnih vlasti ubrzo povučen. U stvari, nikakvog sudskog postupka nije ni bilo već su svi ovi ljudi odvedeni iz svojih domova pravo na stratište bez i najmanjih sudskih formalnosti. Pogubljeni su zbog svojih antikomunističkih uverenja, a ne zbog konkretnih krivičnih dela protiv čovečnosti. Mnogi od njih su izbegavali aktivno bavljenje politikom, a niko od njih, koliko je poznato, nije aktivno učestvovao u izvršenju pojedinačnih ili masovnih ubistava, paljevina ili primeni nasilnih mera ratnog terora.

Profesori, činovnici, inženjeri...

BEZ suđenja i presude na Cetinju su streljani: profesor Cetinjske gimnazije dr Jovan Petrović Njegoš i njegova supruga Mileva (rođ. Stanišić), direktor Učiteljske škole na Cetinju Joko Grujičić sa suprugom Milosavom (rođ. Kusovac), profesor cetinjske Bogoslovije Nikolaj Doriomedov, direktor Cetinjske gimnazije Ilija Zorić, profesor Cetinjske gimnazije Mihailo Zorić, profesor engleskog jezika Aleksandar Matanović, upravnik Narodnog pozorišta na Cetinju Mirko Dragović, predsednik cetinjske opštine u Kraljevini Crnoj Gori i Kraljevini Jugoslaviji Tomo Milošević, učenik Cetinjske gimnazije Vasilije Kapisoda, poslužitelj Cetinjske gimnazije Marko Perov Martinović, pravnik u finansijskom odeljenju Nikola Bajov Poček, opštinski činovnici Vuko Pejović i Mileva Borozan, načelnik finansijskog odeljenja Kraljevske banske uprave na Cetinju Marko Savov Plamenac, činovnik Državnog muzeja na Cetinju Niko Savov Milošević,  poštanski činovnici Ljubo Ilijin Knežević i Niko Mašanov Krivokapić, inženjer agronomije Milo Prlja, poručnik Kraljevske jugoslovenske vojske Dušan Lukin Vujović, zastupnik firme "Singer" na Cetinju Ivan Milačić, policijski činovnik Momčilo Zeković, policijski inspektor Vjeceslav Vacek, vlasnik stolarske radionice Nikola Milašević, čuvar manastirske šume na Cetinju Stanko Filipović, mesar Đuro Perišić i inženjer građevinarstva Vjekoslav Andrejev.

- Sunovrat građanskog Cetinja, koji traje i danas, otpočeo je odmah po njegovom oslobođenju 13. i 14. novembra 1944. godine. U tim danima dugih cevi streljano je bez suda i presude 28 građana Cetinja. I danas na cetinjskom Novom groblju nalaze se neobeležene humke sa zemnim ostacima pogubljenih, iako su njihova imena poznata. Čak i postavljanje njihovih imena na nekim grobnim mestima nije garantovalo da se baš tu nalaze ostaci čijim imenom je grob obeležen. Decenijama je zvanična istoriografija tretirala proces egzekucije na Cetinju kao tabu temu, nepodobnu za temeljno naučno istraživanje. Imena naredbodavaca i izvršilaca ovih egzekucija, barem zvanično, ostala su nepoznata.

Pokrenuli smo akciju obelodanjivanja zločina koji su se desili na teritoriji Crne Gore iz svih ratova, a o kojima se ne zna do današnjih dana - kaže Vuković.

Plakat o njihovom pogubljenju javno istaknut, pa po naređenju mesnih narodnih vlasti ubrzo povučen

On je sa saborcima Mitrom Ukšanovićem i Milošem Jovanovićem došao na cetinjsko groblje, gde su na humkama kraj polomljenih i u mahovinu ogrnutih krstača zapalili sveće i pomolili se za duše nastradalih. Vuković je prethodno pokušao da kontaktira sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem, kako bi počeli zajedno da obilaze neopojane grobove, ali, kako kaže, odgovora nije bilo.

Foto Arhiva

- I danas posle toliko vremena, ima još porodica koje ne govore između sebe zbog tadašnjih razmirica. Bilo je ljudi i neljudi u svim vojskama i strukturama, ali ne može biti da je jedna strana spasilačka i oslobodilačka, a druga izdajnička, kako su je tretirali ondašnji oslobodioci - priča Vuković.

Narodni heroj Blažo Janković jedini javno govorio da su profesore ubili "đaci ponavljači"

Mitar Ukšanović i Miloš Jovanović kažu da ovim ljudima čije kosti i danas nemaju mira nije potrebna osveta, već posveta.

- Cela Crna Gora je jedna velika grobnica, i kosti onih koji i danas čame po jamama i vrtačama moraju biti izvađene i opojane, uz sveću i krst sahranjene. Dosta smo suza prolili na tuđim grobovima - saglasni su Ukšanović i Jovanović. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUSIJA NA NOGAMA: Putin otkrio kakvo je stanje na frontu