I NEMCI PRIZNALI - SRBI SU ISTINSKI ISTORIJSKI NAROD: Sudbinski događaji iz februara 1804. i 1835. pokazali neuništivi duh i identitet

I NEMCI PRIZNALI - SRBI SU ISTINSKI ISTORIJSKI NAROD: Sudbinski događaji iz februara 1804. i 1835. pokazali neuništivi duh i identitet

USTANAK na Sretenje 1804. je potvrdio da su Srbi istinski istorijski narod koji posle vekova ropstva i seoba krenuo u obnovu države crpeći snagu za veliki poduhvat iz kolektivnog sećanja i vere u svoju "obećanu zemlju", Srbiju. Ustav donet na Sretenje 1835. u kome piše "Svaki Srbin ima pravo birati način življenja svog po svojoj volji, samo koji nije na obštenarodnu štetu" je ista ona ideja o "slobodi zlatnoj" iz epske poezije i predanja koja su vekovima u narodu razumevana kao "duhovni ustav", skup nepisanih zakona i istorije, srpski Stari zavet.

19. 02. 2025. u 07:00

BEDEMI RODA U PLETARAMA OD NABOJA: Sveštenici pravoslavne crkve u Sivcu su bili osnivači i učitelji prve škole u selu 1723.

BEDEMI RODA U PLETARAMA OD NABOJA: Sveštenici pravoslavne crkve u Sivcu su bili osnivači i učitelji prve škole u selu 1723.

KAD je ova crkva početa, već onda se Sivcu brojalo više od osam stotina godina i Srblji su ovde prvi naseljenici bili. To je u zapisima, koji su pohranjeni u temelje i "jabuku" pravoslavnog hrama u Sivcu, selu u Bačkoj, jednom od najvećih u Srbiji, 1868. godine, za spomen pokolenjima, ostavio Miloš Bikicki, "selski kasir", kako je sebe predstavljao.

19. 02. 2025. u 07:00

PREMINUO NA RUKAMA KRALJA ALEKSANDRA: Rasvetljena sudbina Petra Badera, jednog od čuvenih 1.300 kaplara

PREMINUO NA RUKAMA KRALJA ALEKSANDRA: Rasvetljena sudbina Petra Badera, jednog od čuvenih 1.300 kaplara

NAKON što je u našem listu, u prazničnom broju za Sretenje 2021. godine, objavljen intervju sa arhitektom Ivom Otaševićem, potomkom porodice Bader, poreklom iz Nemačke, koja je tokom Velikog rata dala dvojicu svojih sinova, Karla i Petra, koji su svoje živote ugradili u temelje pobede srpske vojske, Nišlija Miroslav Veličković, član Udruženja za negovanje i čuvanje srpske baštine "Kajmakčalan", pronašao je Petrov grob, za kojim su potomci tragali više od 100 godina.

19. 02. 2025. u 07:00

SRETENJSKI USTAV I NA KLIK: Narodni muzej šumadije digitalizovao originalni tekst akta iz 1835.

SRETENJSKI USTAV I NA KLIK: Narodni muzej šumadije digitalizovao originalni tekst akta iz 1835.

POVODOM obeležavanja 190 godina od donošenja prvog srpskog ustava 15. februra 1835. godine u Kragujevcu, tim stručnjaka Narodnog muzeja Šumadije uradio je digitalizaciju originalnog teksta Sretenjskog ustava. Time je široj javnosti omogućen uvid u ovaj dokument koji predstavlja srpsko istorijsko i kulturno nasleđe od izuzetnog značaja. Ustav Knjaževstva Srbije, inspirisan liberalnim idejama tog doba, često je opisivan kao "francuski žbun usred turske šume".

18. 02. 2025. u 16:23

BIO JE KARAĐORĐEVA DESNA RUKA: Ko je vojvoda čije je mišljenje vožd cenio i bio mu tumač u pregovorima sa Turcima?

BIO JE KARAĐORĐEVA DESNA RUKA: Ko je vojvoda čije je mišljenje vožd cenio i bio mu tumač u pregovorima sa Turcima?

NA tajni sabor viđenijih Srba koji je u jaruzi kod Orašca, skrivenoj od Turaka, knez Teodosije Marićević sazvao za Sretenje 1804. stigli su samo oni srpski prvaci koji su uspeli da umaknu osmanlijskim mačevima u Seči knezova. Stigao je i mladi Janko Katić, koji se u Orašac, gde je tog dana podignut Prvi srpski ustanak, uputio peške od rodnog sela Rogača kod Sopota.

16. 02. 2025. u 07:00

DO 30 STRANICA   USTAVA UZ   BELE RUKAVICE : Novosti u Arhivu Srbije gde se čuva originalni primerak rukom pisanog sretenjskog dokumenta

DO 30 STRANICA USTAVA UZ BELE RUKAVICE : "Novosti" u Arhivu Srbije gde se čuva originalni primerak rukom pisanog sretenjskog dokumenta

NA Sretenje, pre tačno 190 godina, Srbija je dobila svoj prvi ustav. Sretenjski ustav iz 1835. bio je pionirski pokušaj modernizacije tadašnje kneževine Srbije i uspostavljanja jasne podele vlasti. Ovaj dokument garantovao je građanske slobode i ukidanje feudalizma. Ali, velike sile nisu bile spremne za to. Ustav je de fakto trajao 14 dana, a de jure ukupno 55 dana, jer je pod pritiskom Osmanske, Habzburške i Ruske imperije ukinut.

15. 02. 2025. u 17:08

PLATIO IM SAV DUG ZA STRUJU: Pomoć majki i ćerki u Glogovcu

PLATIO IM SAV DUG ZA STRUJU: Pomoć majki i ćerki u Glogovcu

SAMOHRANOJ majci Radmili Mihajlović i njenoj ćerki Leni, jedan humani čovek izmirio je dug za struju od 16.000 dinara zaostao od prethodnog vlasnika kuće u kojoj njih dve sada žive, u Glogovcu kod Bogatića. Nije želeo da mu se pominje ime, samo nam je rekao: "Ma, to je sitnica" i dodao da planira da nastavi da pomaže ovoj hrabroj ženi i njenoj ćerki.

13. 02. 2025. u 17:40

SAKUPLJA SATOVE I DOBRA DELA: Stevan Lalović iz Sremskih Karlovaca i kroz hobi nađe način da pomaže drugima

SAKUPLJA SATOVE I DOBRA DELA: Stevan Lalović iz Sremskih Karlovaca i kroz hobi nađe način da pomaže drugima

VELIKI zaljubljenik u arheologiju, strastveni kolekcionar ručnih satova, pesnik tanane duše, a iznad svega čovek velikog srca i humanista. Tako bi se u najkraćem mogao opisati Stevan Lalović (33) iz Sremskih Karlovaca, koji se stasavajući u ovom gradu srpske kulture i duhovnosti, na svakom koraku susretao sa bogatom istorijom svoje rodne varoši i Srbije.

12. 02. 2025. u 07:00

DRVOREZBARI DEO KULTURNOG NASLEĐA SRBIJE? Bogata tradicija prisutna od praistorije do naših dana

DRVOREZBARI DEO KULTURNOG NASLEĐA SRBIJE? Bogata tradicija prisutna od praistorije do naših dana

ZNAMENITA Kolubarska škola drvorezbarstva, koju je još u 18. veku ustanovio kaluđer Hadži Ruvim Nešković, arhimandrit manastira Bogovađa kod Lajkovca, po svemu sudeći, i zvanično će postati deo baštine. Pokrenuta je, naime, inicijativa da ovaj autentični umetnički izraz bude upisan u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, a cilj je i da se nađe i pod zaštitom UNESKO.

11. 02. 2025. u 07:00