BIO JE KARAĐORĐEVA DESNA RUKA: Ko je vojvoda čije je mišljenje vožd cenio i bio mu tumač u pregovorima sa Turcima?

BIO JE KARAĐORĐEVA DESNA RUKA: Ko je vojvoda čije je mišljenje vožd cenio i bio mu tumač u pregovorima sa Turcima?

NA tajni sabor viđenijih Srba koji je u jaruzi kod Orašca, skrivenoj od Turaka, knez Teodosije Marićević sazvao za Sretenje 1804. stigli su samo oni srpski prvaci koji su uspeli da umaknu osmanlijskim mačevima u Seči knezova. Stigao je i mladi Janko Katić, koji se u Orašac, gde je tog dana podignut Prvi srpski ustanak, uputio peške od rodnog sela Rogača kod Sopota.

16. 02. 2025. u 07:00

DO 30 STRANICA   USTAVA UZ   BELE RUKAVICE : Novosti u Arhivu Srbije gde se čuva originalni primerak rukom pisanog sretenjskog dokumenta

DO 30 STRANICA USTAVA UZ BELE RUKAVICE : "Novosti" u Arhivu Srbije gde se čuva originalni primerak rukom pisanog sretenjskog dokumenta

NA Sretenje, pre tačno 190 godina, Srbija je dobila svoj prvi ustav. Sretenjski ustav iz 1835. bio je pionirski pokušaj modernizacije tadašnje kneževine Srbije i uspostavljanja jasne podele vlasti. Ovaj dokument garantovao je građanske slobode i ukidanje feudalizma. Ali, velike sile nisu bile spremne za to. Ustav je de fakto trajao 14 dana, a de jure ukupno 55 dana, jer je pod pritiskom Osmanske, Habzburške i Ruske imperije ukinut.

15. 02. 2025. u 17:08

PLATIO IM SAV DUG ZA STRUJU: Pomoć majki i ćerki u Glogovcu

PLATIO IM SAV DUG ZA STRUJU: Pomoć majki i ćerki u Glogovcu

SAMOHRANOJ majci Radmili Mihajlović i njenoj ćerki Leni, jedan humani čovek izmirio je dug za struju od 16.000 dinara zaostao od prethodnog vlasnika kuće u kojoj njih dve sada žive, u Glogovcu kod Bogatića. Nije želeo da mu se pominje ime, samo nam je rekao: "Ma, to je sitnica" i dodao da planira da nastavi da pomaže ovoj hrabroj ženi i njenoj ćerki.

13. 02. 2025. u 17:40

SAKUPLJA SATOVE I DOBRA DELA: Stevan Lalović iz Sremskih Karlovaca i kroz hobi nađe način da pomaže drugima

SAKUPLJA SATOVE I DOBRA DELA: Stevan Lalović iz Sremskih Karlovaca i kroz hobi nađe način da pomaže drugima

VELIKI zaljubljenik u arheologiju, strastveni kolekcionar ručnih satova, pesnik tanane duše, a iznad svega čovek velikog srca i humanista. Tako bi se u najkraćem mogao opisati Stevan Lalović (33) iz Sremskih Karlovaca, koji se stasavajući u ovom gradu srpske kulture i duhovnosti, na svakom koraku susretao sa bogatom istorijom svoje rodne varoši i Srbije.

12. 02. 2025. u 07:00

NAGRADILI RATKOVU HUMANOST: Podvižniku Novosti u Podgorici uručena nagrada Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore

NAGRADILI RATKOVU HUMANOST: Podvižniku "Novosti" u Podgorici uručena nagrada Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore

RATKO Drašković iz Nikšića, nekadašnja bokserska perjanica, čovek velikog srca i pobednik u ringu humanosti, iskazanim čovekoljubljem i dalje zadivljuje i Crnu Goru i region. Ovaj podvižnik "Večernjih novosti" za 2021, dobitnik srebrne plakete u našoj tradicionalnoj akciji "Najplemenitiji podvig godine" koji je donirao bubreg sugrađanki Radmili Raičević - nedavno se ovenčao i nagradom Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore - Svetosavskim priznanjem "Slava Srbinu".

11. 02. 2025. u 22:00

DRVOREZBARI DEO KULTURNOG NASLEĐA SRBIJE? Bogata tradicija prisutna od praistorije do naših dana

DRVOREZBARI DEO KULTURNOG NASLEĐA SRBIJE? Bogata tradicija prisutna od praistorije do naših dana

ZNAMENITA Kolubarska škola drvorezbarstva, koju je još u 18. veku ustanovio kaluđer Hadži Ruvim Nešković, arhimandrit manastira Bogovađa kod Lajkovca, po svemu sudeći, i zvanično će postati deo baštine. Pokrenuta je, naime, inicijativa da ovaj autentični umetnički izraz bude upisan u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, a cilj je i da se nađe i pod zaštitom UNESKO.

11. 02. 2025. u 07:00

VOJSKOVOĐA STAVIO SVOJE SELO U PREZIME: Sećanja na paraćinskog generala Milojka Lešjanina (1830-1896) koji je rođen i umro na Sretenje

VOJSKOVOĐA STAVIO SVOJE SELO U PREZIME: Sećanja na paraćinskog generala Milojka Lešjanina (1830-1896) koji je rođen i umro na Sretenje

SELO Lešje kod Paraćina i potomci ponosno čuvaju uspomenu na znamenitu porodicu Lešjanin, posebno na srpskog generala i vojskovođu Milojka (1830-1896) koji je bio učesnik srpsko-turskih i Srpsko--bugarskog rata, te dva puta ministar vojni, a generalski čin dobio je 1878. godine, nakon što je, prethodno, primorao Turke da potpišu akt o predaji Niša.

09. 02. 2025. u 12:10