OBNAVLJANJE SUVOZIDA: Harmonija kamena, graditelja i prirode (FOTO)

Vitka Vujnović

08. 04. 2026. u 16:05

Pod slojevima sunca, kiše i vetra, u kamenu ostaju tragovi ruku koje su ga obrađivale i slagale u zidove, podzide i ograde, bez maltera, oslonjene samo na znanje i osećaj graditelja za ravnotežu.

ОБНАВЉАЊЕ СУВОЗИДА: Хармонија камена, градитеља и природе (ФОТО)

FOTO: RT HN

Zato suvozidna gradnja koja spada među najstarije graditeljske prakse Mediterana i Balkana deluje kao tihi razgovor čoveka i prirode. Raduje što se posle decenija zaborava, suvozidi  danas ubrzano obnavljaju.

Iz Eko fonda podsećaju da je u toku javni poziv za podršku obnovi  suvozida, u cilju očuvanja biodiverziteta i tradicionalnog pejzaža. Za ovu namenu opredeljeno je stotinu hiljada evra, a podrška iznosi 100 evra po kvadratnom metru obnovljenog zida. Pravo učešća imaju udruženja, kooperative, klasteri i nevladine organizacije registrovane najmanje godinu dana, a rok za prijavu je do 26. marta.

Obnova je dodatno podstaknuta  činjenicom da je veština gradnje „na suvo“ uvrštena na listu nematerijalne baštine UNESCO. Tako suvozid danas nije samo nasleđe, već i savremena potreba, važan element održivog upravljanja prostorom.

Suština ove drevne tehnike je u jednostavnosti. Kamen se slaže tako da svaki ima stabilnost, svoje mesto i nosi težinu onog iznad sebe. Nekada su suvozidi nastajali iz potrebe da se ograde njive, zaštite usevi i ukrote strme padine. Danas se prepoznaju i njihove nemale ekološke vrednosti: omogućavaju protok vode, sprečavaju eroziju i postaju stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Značajan doprinos očuvanju ove tradicije  u Herceg Novom daje arheolog i stručnjak za zaštitu kulturnog nasleđa Željko Starčević. On je inicirao i takmičenja u gradnji suvozuda a ističe da suvozid predstavlja spoj kulture, poljoprivrede i turizma, „tri u jedan“. Prema njegovim rečima, očuvani tradicionalni pejzaži povećavaju vrednost proizvoda i turističke ponude, dok je sama gradnja ekološki prihvatljiva, bez otpada i sa mogućnošću ponovne upotrebe materijala. Osim toga suvozidna gradnja danas nalazi mesto  u pejzažnoj arhitekturi i umetnosti, a kamen od materijala postaje simbol identiteta. U vremenu razvoja održivog turizma, upravo ovakvi autentični pejzaži postaju ono što posetioci traže, ističe Starčević. Na kraju, suvozid nas podseća da trajnost ne mora počivati na sili, već na znanju, strpljenju i unutrašnjoj ravnoteži.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

HULIGANI MALTRETIRALI BESKUĆNIKA, A ONDA SE DOGODILO NEŠTO NEVEROVATNO: Mislio sam da haluciniram