Dokumenta suprotna principima

26. 02. 2004. u 00:00

Neka rešenja uveliko izlaze iz okvira proklamovanih principa i praktično znače potpuno izdvajanje Kosmeta iz Srbije, što je neprihvatljivo, rekao Milutinović.

Piše: Đorđe Jevtić
MEDIJI su nagoveštavali određene preokrete. Neki od njih su objavili aneks 2 budućeg sporazuma, o policiji i snagama bezbednosti. U njemu je razrađeno do tančina koje ingerencije i obaveze ima opštinska policija za sprovođenje zakona na Kosovu, kao i ingerencije KVM u njenom nadgledanju: broj opštinskih policajaca neće biti veći od 2.700, a uspostaviće se i policijska akademija za njihovo obučavanje i usavršavanje; uspostaviće se zajednička kosovska komisija za bedbednost i opštinske komisije koje bi pratile, koordinisale i rešavale sporove pri sprovođenju zakona, sa adekvatnom nacionalnom zastupljenošću. Kosovska komisija bi imala i predstavnike republičke i savezne službe, VJ i KVM. Slično bi bilo u opštinskim komisijama za bezbednost. Republika Srbija svoju policiju će svesti na 2.500 pripadnika, ali bi se i oni povukli nakon 12 meseci pošto se obuči i njihovu ulogu preuzme kosovska policija. Povukla bi odmah sve antiterorističke jedinice, specijalne snage, oklopna vozila. Prema tom papiru, ingerencije savezne i republičke policije, ne samo da ne bi postojale na Kosovu, već bi one tamo mogle da uđu samo po odobrenju odgovarajuće opštinske i kosovske službe, i to nakratko. Jugoslovenski graničari, kojih bi bilo najviše 1.506, bili bi u garnizonima jedino u Đakovici, Prizrenu i Uroševcu i u objektima koji se nalaze u do pet kilometara širokoj zoni prema Albaniji i Makedoniji. Taj preostali deo VJ posedovao bi oružje kalibra najviše do 82 mm, ali ne i oklopna vozila teža od šest tona, niti oružje za protivvazdušnu odbranu, a van kasarni kretao bi se jedino po odobrenju opštinskog šefa policije. Postojala bi republička granična policija od samo 75 ljudi i savezna carinska služba od samo 50 ljudi, koje bi zadržale kontrolu nad međunarodnim graničnim prelazima. Sve ostalo bi u određenim rokovima moralo da se raspusti i povuče.
MILUTINOVIĆ je sutradan na konferenciji za novinare izjavio da su bilo kakvi aneksi nepotrebni i da su ta dokumenta, po rešenjima, suprotna proklamovanim principima.
- Zabrinuti smo, međutim, što neka, još uvek nezvanična prezentirana rešenja, uveliko izlaze izvan tih okvira i praktično znače potpuno izdvajanje Kosmeta iz države Srbije, što je za nas apsolutno neprihvatljivo. I pre nastavka daljeg rada, svima treba da bude jasno da je cilj ovih razgovora da se obezbedi široka autonomija za Kosovo i Metohiju u okviru Srbije. Autonomija može biti samo u okviru Srbije a ne izvan Srbije. Svako drugo rešenje za nas je neprihvatljivo. Nema treće republike pod firmom autonomije. Ako neko želi nešto drugo, sada je vreme da to kaže a ne da krije. Cela prevara u pripremi ovih razgovora, pa i nacrta dokumenata je u simetriji dve “strane”. Ti što podmeću bombe i ubijaju decu, kidnapuju civile, nigde u svetu ne mogu biti neka “strana”, nego samo i isključivo ubice i kidnaperi. Prava je prevara govoriti o nekoj “vojnoj konfrontaciji”. Na Kosmetu nije bila niti ima bilo kakve “vojne konfrontacije”. Ta prevara otkriva prave ciljeve - pokušaj da se okupira parče evropskog kontinenta pod izgovorom da se nađe mir. To se radi zato što se tek tako ne može da proglasi nezavisnost dela teritorije Srbije, čak ni kao povod za rat - govorio je Milutinović.
Rambujeovska rašomonijada je nastavljena i desetog dana, ali bez ohrabrujućih vesti. Saglasnost nije postignuta ni po jednoj tački.

Diplomate i analitičari su procenjivali da se Milošević suočava sa ogromnom dilemom - da li da popusti i dozvoli ulazak međunarodnih snaga ili da se suoči sa vazdušnim udarima i svim njegovim posledicama, a onda nakon bombardovanja popusti, ostane čist i pokuša da igra na mogućnost raskola u međunarodnoj zajednici i Kontakt grupi.

ANEKSI
TOG jedanaestog dana šef srpske delegacije prof. Marković dostavio je međunarodnim pregovaračima tekst Sporazuma o samoupravi na Kosovu i Metohiji koji je usvojila Skupština Srbije posle konsultacija sa predstavnicima manjina u Prištini. Nastavljena je analiza predloženih aneksa. Koliko je to aneksa uopšte bilo. To pitanje postavljali su i izveštači iz Rambujea. Predata su četiri, govorilo se da postoje još tri. Svi su se oni uglavnom preko povlašćenih medija (od albanskih je i dalje prednjačila “Koha ditore”) najavljivali, pa onda polako doturali, sukcesivno, što je kod srpske delegacije izazivalo revolt jer nisu bili u prilici da ih detaljno razmotre.
(NASTAVLJA SE)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije