Javno smo govorili da želimo sporazum, ali je naš cilj bio da Srbi odbiju da ga potpišu, a Albanci prihvate, potvrdio je kasnije Rubin.
**MASAKR nedužnih albanskih civila** nije bio do kraja uverljiv, pa je osmišljena druga prilika - Konferencija u Rambujeu. Tamo su i Amerikanci i Albanci otišli sa jasnim planom da stvore uslove za NATO intervenciju.
Nije sve išlo po tom planu, jer su Albanci postali politički i koncepcijski nezajažljivi i išli na maksimum, na nezavisnost. Zato je njihov pokrovitelj Medlin Olbrajt morala da dođe u Rambuje da ih **obradi**.
Zaokružena je završna koncepcija po kojoj je albanska delegacija naknadno prihvatila sporazum, a Srbima postavljeni dodatni uslovi za koje se unapred znalo da ih ne mogu prihvatiti. Onda je napravljen drugi predlog za drugi Rambuje, u kojem su Amerikanci tajno obećali Albancima nezavisnost i tražili od režima u Beogradu da prihvati da NATO bukvalno okupira i Srbiju. Taj je predlog namerno formulisan tako da ga nijedan režim ne može prihvatiti i Amerikanci ga nisu pokazali svojim saveznicima, zato što je trebalo sprovesti već donetu odluku o bombardovanju.
Tada su zapadne diplomate, a za njima i mediji, objavili da je reč o istom sporazumu sa prvih pregovora, ali su Srbi, eto, odbili da potpišu ono što su pre bili prihvatili, zato što su notorni lažovi, zločinci, jer su Vizantinci. To spada u majstorstvo dezinformisanja, komentarisao je naknadno Radio Frans internasional (RFI).
A Rubin je kasnije potvrdio da je američka administracija učinila sve da razgovori u Rambujeu ne uspeju:
- Mi smo javno govorili da želimo sporazum, ali je naš cilj bio da Srbi odbiju sporazum, a da ga Albanci prihvate.
Sa manje zagriženosti da po svaku cenu očuva vlast i sa više razumevanja za međunarodne realnosti i sa neophodnom istorijskom vizijom, koju svaka ozbiljna nacionalna i državna politika treba da ima, morao je da radi i vladajući režim u SRJ i Srbiji, najviše Milošević. On je morao da shvati da NATO dolazi, da je već bio prisutan u svim susednim zemljama kroz **Partnerstvo za mir** ili druge sporazume i da Srbija ne može večito da bude pusto ostrvo okruženo morem netrpeljivosti.
Umesto traženja partnera i interesnih prijatelja među velikim silama koje su kreirale svet po sopstvenoj meri i interesu, Milošević je igrao na potpuno pogrešnu kartu - na njihovu međusobnu zavadu i suprotstavljanje.
Što se, pak, odnosa prema Kosovu i Metohiji tiče, Miloševićev režim je imao čudan, neizdiferenciran i nerealan pristup. Nesporna je istorijska činjenica da je Milošević preuzeo vlast u Srbiji na krilima nacionalnog zanosa, stvorenog već uveliko razbuktalim kosovskim problemom, koji je došao do ivice rešavanja ili gubljenja ovog istorijski najznačajnijeg područja.
Olako data obećanja, pretvorila su se, međutim, u svoj surogat. Zauzeta secesijama i ratovima na severozapadnim prostorima bivše SFRJ, ta vlast je, nakon prvih poteza preuzimanja vlasti od Albanaca i njihove potonje jednodecenijske apstinencije, područje Kosova i Metohije ostavila za neku drugu priliku.
Vlast je prepuštena partijskim apartčicima, sluganski lojalnim predstavnicima, kako onim koji su iz centralne Srbije dolazili **na ispomoć**, tako i onim u Pokrajini koji su poziciju vlasti koristili za ostvarivanje svojih materijalnih i političkih ambicija.
Dok se taj sloj, neretko u sprezi sa Albancima, bogatio, Kosovo je postepeno napuštano i zapuštano. Umesto da se čvršće vezuje i politički i ekonomski za Srbiju, ono je postalo lovište za **lovu**, područje koje je obezbeđivalo najviše poslaničkih mandata da najmanjim brojem glasača i time omogućavalo ostanak režima i dalje na vlasti.
KISINDŽER
BIVŠI američki državni sekretar, a potonji geostrateški analitičar, Henri Kisindžer takođe je naknadno tvrdio da je NATO u Rambujeu tražio neograničeno pravo da se njegove tupe kreću kroz Srbiju i SRJ i da Kosovo stavi pod sopstveni nadzor pre nekakvog ozbiljnijeg etničkog čišćenja Albanaca, čime je **garantovan najkrvaviji ishod**.
A sve je, kaže Kisinčer, moglo da se izbegne da se manje mislilo na unutrašnju američku politiku i imalo više razumevanja za istorijske okolnosti i uspostavljanje podjednake ravnoteže.
KNJIGA
FELJTON **Zamka u Rambujeu** deo je knjige Đorđa Jevtića **Od crnog orla do milosrdnog anđela**. Knjiga se može naručiti pouzećem, po ceni od 400 dinara po primerku, u knjižari **Sveti Sava** u Nišu, telefoni 018/346-723 i 710-529.
(NASTAVLJA SE)