Tuđ­man li­ku­je

05. 08. 2005. u 00:00

Vr­hov­nik po­no­sa na "oluj­nu po­be­du": "Da­nas, kad smo oslo­bo­di­li Knin i kad je bu­duć­nost Hr­vat­ske osi­gu­ra­na, ne­će­mo im do­zvo­li­ti da nam di­ra­ju u "Olu­ju". Ni­je­dan hr­vat­ski ge­ne­ral ne tre­ba da ide u Hag. Pla­tit će­mo čar­te­r

Pri­re­di­la Vi­o­le­ta TA­LO­VIĆ
PO­NO­SAN na uspe­he u "Olu­ji", Fra­njo Tuđ­man je u Pred­sed­nič­kim dvo­ri­ma, u Za­gre­bu, 24. av­gu­sta 1995. go­di­ne, odr­žao sa­sta­nak sa naj­vi­šim hr­vat­skim ru­ko­vod­stvom i iza­slan­stvom Her­ceg-Bo­sne. U knji­zi "Ste­no­gra­mi o po­dje­li Bo­sne", či­je de­lo­ve pre­no­si­mo, ja­sno je da je ak­ci­ja pri­pre­ma­na du­go, uz ak­tiv­nu po­dr­šku Ame­ri­ke i Ne­mač­ke.
Fra­njo Tuđ­man, pred­sed­nik Hr­vat­ske:
- Ako se svi­jet di­vi ovo­me što smo mi iz­ve­li mu­nje­vi­te pod­hva­te od "Blje­ska" od Za­pad­ne Sla­vo­ni­je, do ope­ra­ci­je Liv­no do Gra­ho­va, sa­da, "Olu­ja", Knin i sve to sku­pa, za me­ne osob­no, čak i kao ne­ka­kvog čo­ve­ka ko­ji se ne­kog vra­ga, na sre­ću ili ne­sre­ću, ra­zu­mi­je i u voj­nu po­vi­jest i voj­na pi­ta­nja, to ka­ko ste se vi odr­ža­li, ka­ko smo se odr­ža­li, to je po­se­ban fe­no­men. To go­vo­ri o ži­la­vo­sti, o sprem­no­sti tih na­ših Hr­va­ta ta­mo da se odr­že. Ali s dru­ge stra­ne i o jed­noj pat po­zi­ci­ji što se ti­če Sr­ba.
U nje­mač­kim ili ame­rič­kim kru­go­vi­ma ima onih ko­ji su se pi­ta­li da li smo mi ka­dri iz­vest ta­kve voj­ne pod­hva­te ka­kve smo iz­ve­li od "Blje­ska", "Lje­ta", oso­bi­to sa­da "Olu­je", a mi smo to bi­li ka­dri i je­smo i ras­po­la­že­mo sa sna­gom pa su nas za­i­sta zna­či mo­ra­li pri­zna­ti u Euro­pi i u svi­je­tu. Slu­šaj­te, Ame­ri­kan­ci i Ni­jem­ci su nam obe­ća­li ako ovo pro­ve­de­mo da ne ide­mo da­lje u rat, da ostva­ri­mo fe­de­ra­ci­ju, obe­ća­li su nam ne sa­mo kre­di­te, ne­go i po­moć. Stra­te­ški cilj je bio da osi­gu­ra­mo du­bi­nu hr­vat­skog te­ri­to­ri­ja. Go­spo­do, oslo­ba­đa­nje ovog te­ri­to­ri­ja sre­di­šnje Hr­vat­ske i ovog pod­ruč­ja i ta­kvog sta­nja u Hr­vat­skoj, sa­svim je si­gur­no, da smo osi­gu­ra­li bu­duć­nost hr­vat­ske dr­ža­ve za bu­du­ća sto­lje­ća. Sa­da već mo­ra­ju ra­ču­na­ti sa na­ma čak kao i sa re­gi­o­nal­nom si­lom.
Kre­ši­mir Zu­bak, pred­sed­nik Vla­de Her­ceg-Bo­sne:
- Mi sa­da kon­tro­li­ra­mo u kom­pakt­nom di­je­lu ogrom­ne te­ri­to­ri­je, mu­sli­ma­ni ni­su uči­ni­li ni­ka­kav po­mak.
Ju­re Ra­dić, mi­ni­star za ob­no­vu:
- Mi smo da­nas u Hr­vat­skoj u jed­nom ve­li­kom pla­nu po­vrat­ka oko 120 ti­su­ća lju­di, ne sa­mo u nji­ho­ve ku­će, ne­go i u sa­ču­va­ne ku­će u bli­zi­ni nji­ho­vih ku­ća.
Fra­njo Tuđ­man:
- Upu­tit će­mo pro­glas hr­vat­skim ise­lje­ni­ci­ma u svi­je­tu i pla­tit će­mo čar­te­re ili bro­do­ve da vra­ti­mo sto­ti­ne ti­su­ća lju­di, Hr­va­ta, iz svi­je­ta, jer nam je ze­mlja pu­sta, pu­sta su sva ta pod­ruč­ja ko­ja su Hr­va­ti na­pu­sti­li u BiH, pu­sto nam je sve ovo što smo sad oslo­bo­di­li i u Za­pad­noj Sla­vo­ni­ji, a oso­bi­to Knin, Ba­ni­ja, Kor­dun, Za­pad­na Her­ce­go­vi­na. Ima jed­na gru­pa Hr­va­ta u Pa­ra­gva­ju. Sa­svim je si­gur­no ako im po­ša­lje­mo ta­mo čar­ter da će svi sje­sti na avi­on i vra­ti­ti se.
Ma­te Gra­nić, mi­ni­star spolj­nih po­slo­va:
- Da­nas kad smo oslo­bo­di­li Knin i kad je bu­duć­nost hr­vat­ske dr­ža­ve osi­gu­ra­na, on­da mo­že­mo čak i bez is­toč­ne Sla­vo­ni­je, bez Ba­ra­nje, što se ti­če hr­vat­ske dr­ža­ve, a dok su nam bi­li u Kni­nu bu­duć­nost hr­vat­ske dr­ža­ve ni­je bi­la osi­gu­ra­na. Da­nas mi zna­mo, sa­svim si­gur­no, da će­mo su­tra bi­ti i u Vu­ko­va­ru i na Du­na­vu.
Fra­njo Tuđ­man:
- Ame­ri­ka je sta­la na sta­no­vi­šte da joj je Hr­vat­ska sa­da i te ka­ko va­žna i po­treb­na, da­će nam fi­nan­cij­sku pot­po­ru, po­mo­ći u ri­je­ša­va­nju, iako se to­bož pra­ve da oni ne­ma­ju utje­caj na Hag.
Pa­vao Mi­lja­vac, ge­ne­ral:
- Ne­tko­me tko do­đe iz Ha­ga, mi će­mo pre­zen­to­va­ti do­ku­men­ta da tu ne­ma ni­ka­kvih ni­ti pla­ni­ra­nih ni­ti pro­vo­đe­nih rat­nih zlo­či­na.
Fra­njo Tuđ­man:
- Mo­lim, ne do­pu­sti­ti da di­ra­ju u "Blje­sak" i "Olu­ju". To je oslo­ba­đa­nje hr­vat­ske ze­mlje, tu mo­ra­mo bi­ti od­luč­ni. Taj sud je for­mi­ran pro­tiv Mi­lo­še­vi­ća. Mo­že­te re­ći, bi­lo je 30 ne­kih kri­mi­nal­nih slu­ča­ja, po­sli­je "Olu­je", 20 je pro­ce­su­i­ra­no.
An­te Go­to­vi­na, ge­ne­ral:
- Nji­ho­vi ča­sni­ci oba­vje­štaj­ni, i Ame­ri­kan­ci do­bro zna­du da na­še ope­ra­ci­je sve su vo­đe­ne po pro­pi­si­ma i rat­no pra­vo uva­že­no. To ni­je pro­blem rat­nih zlo­či­na ne­go je to pro­blem nji­ho­ve po­li­ti­ke. Mi se ne­ma­mo što nji­ma oprav­da­va­ti. Sa­da je do­šao tre­nu­tak da mi po­ka­že­mo da smo part­ne­ri i da nas tre­ba­ju gle­da­ti kao part­ne­re. Oni u Ha­gu su bez­o­bra­zni, dr­ski, ba­ha­ti kad im to ide u ko­rist i on­da su pri­ja­telj­ski ras­po­lo­že­ni kad od to­ga ima­ju ko­rist. Ni­je bi­lo ni­čeg, na­še ope­ra­ci­je su vo­đe­ne toč­no po pro­pi­su.
Mar­ki­ca Re­bić, šef oba­ve­štaj­ne slu­žbe:
- Mi ima­mo pra­vo kraj ge­ne­ra­la Pet­ko­vi­ća ko­ga po­zi­va­ju u Hag, ima­ti čo­ve­ka iz Mi­ni­star­stva od­bra­ne ko­ji će si­je­di­ti i za­bra­nji­va­ti mu da od­go­vo­ri na ne­ka pi­ta­nja. Či­ni mi se da je dra­stič­no raz­li­či­ta si­tu­a­ci­ja kad se po­zi­va­ju hr­vat­ski ge­ne­ra­li u sve­zi sa "Olu­jom".
An­te Go­to­vi­na:
- Ja sam bio za­po­vjed­nik op­ćin­skog sto­že­ra. Pre­ma to­me, to se ne mo­že skri­ti. Ali na­ša po­li­ti­ka i mi ne­ma­mo raz­lo­ga da se prav­da­mo ne­ko­me za sla­nje ge­ne­ra­la Pet­ko­vi­ća kao za­po­vjed­ni­ka Zbo­r­nog pod­ruč­ja Ston, ge­ne­ra­la hr­vat­ske voj­ske u Hag da svje­do­či uz sve ono, ima­ju­ći u vi­du, da nji­ho­va oba­vje­štaj­na slu­žba ga je skroz po­kri­la u ono vri­je­me dok je bio u Bo­sni, svi slu­žbe­ni sa­stan­ci sa Sr­bi­ma, sa mu­sli­ma­ni­ma, sa me­đu­na­rod­nom za­jed­ni­com, svi nje­go­vi te­le­fo­ni, pot­pi­sa­ni do­ku­men­ti, fak­so­vi, sve je to bi­lo po­kri­ve­no.
Fra­njo Tuđ­man, pred­sed­nik:
- Ni­je­dan hr­vat­ski ge­ne­ral ne tre­ba da ide u Hag ni­ti kao sve­dok, ni­ti kao op­tu­že­ni.

AME­RI­KAN­CI NI LUK JE­LI...
OPE­RA­TIV­NA i teh­nič­ka po­dr­ška Ame­ri­ka­na­ca u ope­ra­ci­ji "Olu­ja" u Hr­vat­skoj se, na­rav­no, ne­gi­ra. Raz­lo­zi su vi­še ne­go ja­sni: di­plo­mat­ski, ni da­nas ne bi bi­lo mu­dro zva­nič­no upli­ta­ti SAD u "Olu­ju", jer bi to zna­či­lo da su zna­li da će do­ći do srp­skog eg­zo­du­sa. To bi i uma­nji­lo ulo­gu ko­ja se pri­da­je hr­vat­skoj voj­sci.
Da sve ni­je to­li­ko tu­žno, sme­šne bi bi­le tvrd­nje ovih da­na u hr­vat­skoj štam­pi da je "Olu­ja" plod hr­vat­ske rat­ne tak­ti­ke! U jed­noj od "pri­god­nih" ana­li­za "Olu­je", ob­ja­vlje­ne u "Vje­sni­ku", pi­še da su tu "voj­no-re­dar­stve­nu ak­ci­ju u ce­lo­sti osmi­sli­li mla­đi ča­sni­ci Hr­vat­ske voj­ske za­mi­sliv­ši da se, na pod­ruč­ju iz­du­že­nom po­put ki­fle, iz­ve­de va­zdu­šno-kop­ne­na bit­ka po uzo­ru na izra­el­sku kam­pa­nju u Li­ba­no­nu 1982. go­di­ne, s raz­li­kom da se u Hr­vat­skoj rat­ni su­kob ni­je smeo oteg­nu­ti na tri me­se­ca (što se do­go­di­lo Izra­el­ci­ma), ne­go je sve mo­ra­lo da bu­de za­vr­še­no za tri do pet da­na".
Tekst je na­sta­vljen ve­li­ča­njem ulo­ge hr­vat­ske voj­ske:
- Već u pr­vom sa­tu "Olu­je", hr­vat­sko rat­no zra­ko­plov­stvo i da­le­ko­met­ni to­po­vi na kop­nu, ra­zo­ri­li su glav­ne srp­ske ko­mu­ni­ka­ci­o­ne cen­tre i uni­šti­li ne­ko­li­ko vr­lo va­žnih za­po­ved­nih me­sta ši­rom Kra­ji­ne. Na pri­mer, va­zdu­šnu lu­ku u Ud­bi­ni i in­sta­la­ci­je na Će­lav­cu uspe­šno su na­pa­li hr­vat­ski pi­lo­ti, a ne ame­rič­ki lov­ci ka­ko tvr­de oni ko­ji ospo­ra­va­ju taj hr­vat­ski voj­nič­ki uspeh... Rat su od po­čet­ka do kra­ja re­ši­li od­lič­no pri­pre­mlje­ni i vo­đe­ni hr­vat­ski voj­ni­ci bit­kom "li­ce u li­ce", a ne uda­ri ame­rič­kih lo­va­ca - bom­bar­de­ra F-16 i F-15 kao ni pred­vi­đa­nja CIA. Hr­va­ti se ni­su dr­ža­li kla­sič­nih voj­nih udž­be­ni­ka...
Srp­ska stra­da­nja, spa­lje­na se­la, mon­stru­o­zno po­bi­je­ni lju­di, o če­mu su jav­no sve­do­či­li i zva­nič­ni­ci UN­PRO­FOR-a, kao ni eg­zo­dus sko­ro 300.000 Kra­ji­šni­ka - ne po­mi­nju se ni jed­nom reč­ju!
T. Mt.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije