Seoba Srba pod cenzurom

19. 02. 2006. u 00:00

Pismo koje je jedan Srbin iz Vu?itrna krajem septembra 1966. poslao Titu, saradnici jugoslovenskog predsednika cenzurisali kako bi sakrili istinu o masovnom iseljavanju Srba. Velika seoba Srba sa Kosmeta zapo?ela posle smene Aleksandra Rankovi?a

Piše: Pero SIMIĆ
ČIM je sa svih funkcija smenjen najistaknutiji srpski političar potpredsednik SFRJ Aleksandar Ranković, Srbi su se počeli seliti sa Kosova i Metohije. O tome je jednim pismom iz Vučitrna 30. septembra 1966. obavešten i maršal Tito.
"I pored Vašeg velikog rada", pisao mu je čovek koji se potpisao kao "V. Petr.", "primorani smo da Vam i mi malo dosadimo. Ali verujemo da ćete nas razumeti".
"Kao prvo", piše u ovom pismu "velika je seoba Srba sa Kosmeta. Ne
znam da li ste upoznati. A može se proveriti".
V. Petr. navodi i dokaze:
"Prvo, okolina Vučitrna, selo Kraljica. To su bili sve Crnogorci, od celog sela samo je ostala jedna kuća koja još nije iselila, a koja mora sada da i ona iseli..."
KAO drugi primer, pominju se stanovnici sela Gojbulje koji su kolektivno došli u zgradu Skupštine opštine Vučitrn da se žale na komšije Šiptare zbog kojih ne mogu više da ostanu u svom selu, jer im Šiptari ”usred dana stoku teraju iz avlije”.
"Verujte da je velika žalost, a Vi sigurno niste upoznati", kaže V. Petr., koji veruje da Tito o svemu ovome ”sigurno nije upoznat”, pa ga moli da ovo što on tvrdi proveri, ali ga upozorava da bude oprezan, jer ”organi to malo kriju”.
Ako se na ovaj način nastavi ”videćete brzo šta će sve biti”, kaže V. Petr. i
dodaje:
"Ovo je gore nego za vreme okupatora. Samo što mora da trpimo sve".
Autor ovog pisma poručuje Titu da ne sme da napiše svoju tačnu adresu, ali je siguran da ljudi ”u selu znaju ko može ovo da piše”.
"Žao mi je što ne smem do vas da dođem, jer posle bi svakako bio progonjen" kaže on, naglašavajući da je ista situacija i u selu Svraćak:
"Ljudi masovno odlaze, jer vidimo šta će brzo sa Srbima biti na Kosmetu samo ako se ovako produži".
Pisac ovog pisma je na kraju poručivao:
"Molimo vas da ovo razmotrite a možda ću kasnije doći i do Vas, pa makar me odmah ubili".
Tako je pisao V. Petr., ali njegovo pismo su Titovi saradnici, pre nego što su ga prosledili svom šefu, ozbiljno cenzurisali.
Umesto ”velika je seoba Srba sa Kosmeta”, u verziji pisma koja je data Titu pisalo je ”Srbi se iseljavaju sa Kosmeta”. Prema ovoj ublaženoj varijanti pisma V. Petr. nije pisao da ona jedina preostala crnogorska porodica iz sela Kraljice ”mora sada da se i ona iseli”, već se ta porodica ”priprema za iseljavanje”...
U gornjem, levom uglu originala ovog pisma u Titovom kabinetu je ispisana oznaka ”Pov(erljivo) 1550/66”, a u donjem, levom uglu je napomena da kopiju ovog pisma treba poslati Centralnom komitetu SKJ, novom potpredsedniku SFRJ Koči Popoviću i generalnom sekretaru predsednika Republike Bogdanu Crnobrnji. Na svojoj, prepravljenoj verziji pisma Tito je u gornjem levom uglu s visine svojeručno ispisao direktivu Dobrivoju Radosavljeviću, predsedniku Centralnog komiteta SK Srbije: ”Treba vidjeti šta se to tamo događa.”
MESEC i po dana kasnije, 19. novembra 1966, Titu se iz Prištine obraća Veli Deva, predsednik Pokrajinskog komiteta SK Kosova i Metohije. Ne pominje nikakvo iseljavanje Srba i Crnogoraca sa Kosmeta, već euforično govori o ”živoj političkoj aktivnosti” koju organizacije i rukovodstvo SK na Kosmetu vode ”na sprovođenju odluka istorijske brionske sednice CK SKJ”, na kojoj je bez ubedljivih činjeničnih dokaza eliminisan Titov potencijalni naslednik, vodeći srpski političar Aleksandar Ranković.
- U ovoj aktivnosti - kaže Deva - u celosti su potvrđene ocene i odluke Četvrte (brionske) sednice CK SKJ i izražena je bezrezervna podrška komunista i drugih radnih ljudi Kosova i Metohije odlukama, Centralnom komitetu i posebno Tebi, druže Tito.
O odlukama Tita i njegovog CK koje ”bezrezervno podržavaju” ne samo komunisti, već i ”radni ljudi Kosova i Metohije” koji nemaju nikakve veze sa Titovim SKJ, Deva više ne govori, ali zato tvrdi da su on i njegovi saradnici u međuvremenu otkrili da je Ranković napravio pravu pustoš na Kosmetu.
- Želja nam je, druže Tito - moli Deva - da Te lično upoznamo sa stanjem i zadacima sa kojima se Savez komunista bori u sadašnjoj situaciji. Zato Te molimo da primiš na razgovor grupu članova Pokrajinskog komiteta SK. Neposredmi kontakti s Tobom, kao i uvek, i ovom prilikom će nam pomoći u daljoj borbi za ostvarivanje odluka Osmog kongresa SKJ.
DO novog susreta između Tita i političkih vođa sa Kosmeta došlo je 23. februara 1967. u Beogradu. U strogo poverljivom zapisniku sa razgovora koji je tad vođen piše da se nije radilo o susretu ”s grupom članova Pokrajinskog komiteta SK”, kako je Deva tražio, već da je Tito tog dana ”primio delegaciju Kosova i Metohije”. Pored Veli Deve prisutni su bili predsednik Pokrajinskog izvršnog veća Ali Šukrija, sekretar Izvršnog komiteta PK SK Ilija Vakić, član Predsedništva CK SKJ Fadilj Hodža, predsednik Saveza sidnikata Kosmeta Kadri Reufi i član Predsedništva PK SK Luka Vlahović.
Izvinjavajući se gostima što ih zbog zauzetosti nije primio ranije, Tito je izjavio da je posle smene Rankovića ”veoma zainteresovan kako se sve to u našoj zemlji odvija”:
- Pa, kako je kod vas? Pričajte mi!
- Ne znamo koliko vremena možemo da Ti uzmemo - primetio je Deva.
- Kada ste došli kod mene, nemojte voditi računa o vremenu! - kavaljerski je odgovorio Tito.


DVA GOVORA
NA početku razgovora vođenih 23. februara 1967. Deva je izjavio da nije slučajno Tita pitao ”koliko vremena možemo da Ti uzmemo”. Učinio je to zbog toga što je za ovaj susret bio pripremio ”dva koncepta, jedan kraći i jedan duži”.
- Tako mi je - objasnio je - rekao Fadilj Hodža.

BAKARIĆ O RANKOVIĆU
NEKE osnovne motive za iznenadno uklanjanje Aleksandra Rankovića i slabljenje uticaja Srbije u vrhu Jugoslavije, samo tri meseca posle ovog događaja, otkrio je vodeći hrvatski političar Vladimir Bakarić. Potvrđujući da se tada uopšte nije radilo o želji najužeg jugoslovenskog rukovodstva da otkloni deformacije Službe državne bezbednosti, koje su se vezivale za Rankovića, on je tada na pitanje kakav je uticaj SDB imala u Hrvatskoj, izjavio:
- Ja bih okrenuo stvar malo drugačije, to pitanje je kako smo mi kao Savez komunista Hrvatske uticali na razvoj događaja na Četvrtom plenumu, na ono što se dogodilo na Četvrtom plenumu.
(Nastaviće se)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije