Zagrljaj u liftu

OPISUJUĆI početak političke likvidacije Aleksandra Rankovića, Svetozar Vukmanović Tempo rekao je Bori Krivokapiću:

TEMPO: Pred Treći plenum 1966. pozvao me je Tito. Tito je mene rijetko zvao. Moja žena primijeti, odmah:
"Ne zove te tek tako… Mora da nešto nije dobro."
Tito me je dočekao:
"Znaš šta je, između mene i Rankovića nisu dobri odnosi. Ranković je potpredsjednik Republike, a kod mene ne dolazi već godinu dana. On je prije dolazio kod mene kad god je htio, a onda sam vidio da je neiskren prema meni. Gotovo je s tim, razlaz je neminovan. Mi se razilazimo politički."
Bilo mi je teško što to čujem:
"Stari, Marko je duša Partije…"
Tito je tada pokušao da me ubijedi da je Ranković pod uticajem beogradske, velikosrpske čaršije… Naišao je kod mene na otpor, vidio je da to ne mogu da prihvatim. Rekao sam:
"Stari, nemojte da se razilazite… Zovni ti Rankovića na razgovor."
Uslijedio je Treći plenum CK.
Krivokapić: Treći plenum se uopšte ne dotiče Rankovića?

TEMPO: Ne, ne… Mislim da je Ranković nešto govorio na kraju, o tome da treba suzbijati velikosrpski nacionalizam, da buržoaska čaršija ne računa da će naći utočište među komunistima. O UDB-i, ni riječi. Na kraju plenuma, Tito i Ranković se zagrliše. Ja srećan, mislim, dobro je… Međutim, tada Bakarić, sjedio je do mene, čujem da kaže:
"A, to je privremeno…"
Okrenem se i pogledam Bakarića:
"Kako možeš tako… To nije dobro."
Ništa nije odgovorio. Uglavnom, pokazalo se da je Bakarić bio u pravu. Tito poslije krene na Brione i dolazi do Brionskog plenuma… Afera sa prisluškivanjem, itd.

Krivokapić: Prvo je formirana komisija?

TEMPO: Nije prošlo ni dva mjeseca, opet me zvao Tito.
„Znaš“, kaže mi Tito, „mene prisluškuju!“
„Ko?“
„Ćećo i Marko.“
„To je nemoguće.“
„Šta misliš, da tebe ne prisluškuju?“, veli Tito.
Tada mi je Tito rekao da je formirao stručnu komisiju, da prislušnih aparata ima i u njegovoj spavaćoj sobi.
“Komisija je nepobitno utvrdila da su ugrađeni aparati za prisluškivanje. Istina, nema dokaza da su ti aparati korišćeni. Svi tragovi su uništeni čim su osjetili da smo otkrili aparate. Ali dokazi nam nijesu ni potrebni! Jer, ako su aparati bili montirani, prisluškivanje je sigurno vršeno“, završio je Tito.
Nekoliko dana kasnije sazvan je Izvršni komitet. Na sjednici je Tito izašao s otvorenom optužbom da je njegov stan ozvučen i da je to tehnička komisija nepobitno utvrdila. Dok je Tito govorio, posmatrao sam Rankovića. Na njegovom licu nijesam mogao ništa primijetiti; gledao je Tita tupim, bezizraznim pogledom.
Poslije Tita trebalo je da se izjasni svako od prisutnih. Na kraju je govorio i Ranković… Poricao je da je bilo pris­luškivanja, ali je ponudio ostavku.

Krivokapić: U međuvremenu, pojavljuje li se Ranković negde?
TEMPO: Dolazi u kancelariju. Sretnem ga u zgradi Saveznog izvršnog vijeća, ulazimo u lift. Pogledamo se i meni ga žao. To je bilo prije Brionskog plenuma.

Krivokapić: Ranković je bio svestan šta sledi?
TEMPO: Jeste. Meni ga žao i ja ga u liftu zagrlim. A Ranković, plače. Pošto Ranković izlazi na prvom spratu, a ja na trećem, čujem ga kako ide hodnikom i govori, plačući:
“Eh, Tempo, Tempo… Eh, Tempo, Tempo…“

Krivokapić: Glava je obezbeđena, stižete na Brione?
TEMPO: Naveče mi je donijet materijal za plenum…

Krivokapić: Zna se ishod plenuma?
TEMPO: Zna se, politička likvidacija Rankovića.
Krivokapić: Kako se ponašaju tzv. Rankovićevi ljudi, nije ih bilo malo?
TEMPO: Niko ništa…
Krivokapić: Verujete li da je Ranković organizovao prisluš­kivanje Tita?
TEMPO: Danas mislim da nije… Ako su prisluškivali Ti­ta, onda je to bilo sa znanjem Titovim. Takvi aparati postoje u kući svakog predsjednika. Nijesam siguran da Tito nije znao o tome. Ranković nikada ništa nije radio bez Titovog znanja i saglasnosti.
Titu je, a sigurno i Kardelju i Bakariću, vjerovatno zbog javnosti bio pogodan takav način, jer drugim putem teško se moglo razračunati sa Rankovićem. Očigledno je da su Rankovića uklonili iz nekih drugih razloga. Ranković je vjerovatno bio smetnja da se provedu sve one promjene u Ustavu i društvenom uređenju koje su Srbiju svele na „beogradski pašaluk“.

Krivokapić: Niste znali ni da je Ranković - prema tvrdnji njegove žene Slavke - pod infarktom izveden na plenum?
TEMPO: Ne, ne vjerujem da su to ni drugi znali. Samo sam vidio Rankovića kako šeta sa Gošnjakom. Samo sa Gošnjakom.

Krivokapić: Gošnjak je određen kao kontrola, ili kao prijatelj?

TEMPO: Izgleda kao prijatelj. Izgleda da je Gošnjak bio orijentisan protiv Kardelja i protiv rušenja Rankovića. Izgledalo je kao da Ranković i Gošnjak vrlo povjerljivo i prijateljski razgovaraju. Ukoliko se može govoriti o prijateljstvu u tim uslovima.

Krivokapić: Teško je poverovati da je Gošnjak stalno bio uz Rankovića samo svojom inicijativom, bez Titove saglasnosti?
TEMPO: Mislim da nije bez Titove saglasnosti. Shvatio sam, takav sam utisak stekao, da Gošnjak ima poruke od Tita za Rankovića. I Ranković se zagonetno držao.

Krivokapić: Tada ne vidite da UDB-a nije pitanje jednog čoveka nego jednog sistema?
TEMPO: Ne, tada to ne vidim. Ja sam UDB-u cijenio, ljude u UDB-i, odabirali smo najbolje ljude za UDB-u. Mislio sam: UDB-a je vodila bitku 1945, pa 1948, oni su ginuli dok smo mi spavali.
Krivokapić: Poslije Brionskog plenuma niste sreli Rankovića?

TEMPO: Nikada. Nema kontakta.

TREMA PRED TITOM
ĐILAS i Ranković saopštili su Tempu - "sredinom 1940. godine" - da treba da ide u Zagreb, da se sastane "s generalnim sekretarom, s drugom Titom".
Otišao je.

TEMPO: Nalazim se s jednim čovjekom prodornog, vrlo pro­dornog pogleda. Taj pogled ne može nikad da se zaboravi. Skroz te gleda.
Imao sam tremu. Ta trema me nije napuštala za čitavo vrijeme razgovora s Titom. Moram reći da me trema držala i kasnije, kad god bih s Titom razgovarao.
Neka snaga je izbijala iz Tita. Snaga koja privlači. I Titov prodorni pogled, koji te skroz gleda.

RASPRODAT TIRAŽ KNJIGA Bore Krivokapića "Bes/konačni Tito(i Krležine 'masne laži')", koju su izdale "Novosti" u tiražu od 20.000 primeraka, rasprodata je za samo pet dana. Zbog ogromnog interesovanja čitalaca biće doštampano još 10.000 primeraka. Iz ove knjige, koja govori o Titu heroju i svetskom državniku, i Titu surovom despotu, prenosimo šire izvode.