Planirani pokolji

20. 07. 2006. u 00:00

Pakleni planovi ustaša u Jasenovcu i formiranje grupa sa zadatkom da popale srpska naselja i pokolju živalj u dolini Save - sve do Papuka. Na koncentracioni logor posebno bili ponosni ?elnici NDH

Piše: Đuro ZAGORAC VEĆ sledeće godine, Bakarić je sa suprugom Marijom Špoljan-Bakarić, stigao u Jasenovac i održao predavanje mladima iz cele zemlje.
Posle primljenog izveštaja, Bakarić se složio sa Špiljkom da oni odmah moraju obavestiti Broza, jer to može i njega ozbiljno da ugrozi, s obzirom na njegovo već poznato prijateljstvo sa Krajačićem. Špiljak je već idućeg dana poranio, i na Brionima informisao Broza o jasenovačkoj svečanosti, ali i o Stevinom “ispadu”. Broz se složio i da se prema Krajačiću primene metode tihe izolacije: da više ne dolazi u Sabor, u kabinet predsednika, ali da se ne traži njegovo smenjivanje, to jest, da se sačeka da mu istekne mandat (nešto manje od godinu dana).
Špiljak se vratio u Zagreb i zajedno s Bakarićem je imao da obavi najdelikatniji deo svoje misije: trebalo je pozvati Krajačića i saopštiti mu - kaznu! Kako je reagovao uvek postojani Stevo, čovek tvrđi i od slavenske hrastovine?
On je saslušao presude i obrazloženje. Tačno je da je bio utučen i savijen malo naniže; izgovorio je samo nekoliko reči, i to upitnih. Ukorio je Bakarića i Špiljka, postavljajući pitanje: - Ako sam grešio tako ozbiljno i dugo, što me, kao partijski drugovi, ne opomenuste?
Stevo je, po isteku mandata u Saboru, ostao bez funkcije - proglašen je za člana Saveta federacije. Tamo je dolazio i prolazio, ali nema svedoka koji su ga viđali na spomen-obeležjima. I u vreme najvećih nacionalnih potresa u Hrvatskoj, u leto 1971. godine, Mika Tripalo, prvi čovek novog talasa, boravio je sa suprugom u Jasenovcu. I u vreme početka raskola među jugoslovenskim komunistima, njihov čelnik Stipe Šuvar, poklonio se žrtvama Jasenovca, prizivajući bratstvo i jedinstvo.
Ni u izbornoj kampanji, ali ni posle izbornog trijumfa, Franjo Tuđman nije našao za neophodno da dođe do ovog stratišta. On je, kažu, rekao svoje, tako što je o žrtvama rata napisao veliku, ali i osporavajuću studiju.
JASENOVAC je, od organizacije, ustrojstva, pa sve do “prometa” bio koncentracioni logor, na koji su, posebno čelnici NDH, bili ponosni. Jasenovac ničim nije zaostajao za Hitlerovim “fabrikama smrti”.
Sve je započelo dolaskom tri bataljona ustaša, sastavljenim, mahom, od ljutih Hercegovaca, predvođenim Milanom Babićem, Stanišom Vasilom i Matom Primorcem. Ivan Krajačić Stevo je bio jedan od retkih antiustaša, koji je saznao za paklene planove u vezi sa Jasenovcem. Ovakav zaključak nameće i činjenica da je već početkom 1942. godine, o tome obavešten Vrhovni štab, kao i njegov vrhovni komandant Josip Broz Tito. Brozu je informaciju uputio Ivo Lola Ribar, iz Zagreba, a on je u to vreme intenzivno sarađivao s Krajačićem, koji mu je, inače, bio veoma dragocen izvor informacija.
U prvom pismu, prvi čovek SKOJ-a upozorava komandanta da se veći broj ustaša okuplja u Jasenovcu, da formiraju nekakav “zdrug”, za koji, inače, kaže - “vrag bi znao šta im je to”, valjda “neke grupe”. Po Lolinim saznanjima, zadatak tih ustaša bio je da “popale i pokolju srpska naselja i živalj u dolini Save i sve do Papuka, da preseku spajanje partizana iz Slavonije i Korduna”. Ovo je, inače, bio Krajačićev kraj i on je o njemu, prirodno, i u ratu znatno više brinuo. U sećanjima na to vreme, sam Stevo je tvrdio da je, zahvaljujući svojim vezama u Pavelićevoj mornarici, sprečio da ovaj rod vojske učestvuje u jednoj od najsurovijih ofanziva “čišćenja” u ovom kraju.
USTAŠE koje su čuvale logor u Jasenovcu, brzo su se tu i odomaćile. Tu su se, mnogi od njih, prvi put zaljubili i oženili. Posle prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj, kada su komunisti izgubili vlast, odnosno, kada je pobedila Hrvatska demokratska zajednica, na čelu s (partizanskim) generalom dr Franjom Tuđmanom, ovaj napaćeni gradić, počela su da posećuju “nepoznata lica”. Na licu mesta, naime, čuo sam da je sve više potomaka prvih čuvara logora, koji su počeli, po prvi put, da obilaze rodno mesto. I u izbornom štabu pobedničke stranke, kako se govorilo, učestvovali su potomci jasenovačkih ustaša.
Nova politička klima, koja je zavladala posle prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj, nije razumljivo, mogla mimoići ni Jasenovac. Sve je manje posla za kustose i ostalo osoblje Spomen-muzeja. Posetilaca, među kojima su tradicionalno dominirali đaci, sve je manje, a naročito s područja republike u kojoj se Jasenovac i nalazi.
(Nastaviće se)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije