Agent sa tri imena

10. 12. 2006. u 00:00

Rade?i za vode?e obaveštajne službe u Evropi Gabri-?ernjavski je imao tri konspirativna imena: Gabri, Armand i Brutus. Mlada Ruskinja plave krvi Lili Sergejeva u obaveštajnim krugovima bila je poznata pod imenom Trezor

Piše: Ranko Đukić
U ENGLESKU je Armand (Gabri-Černjavski) stigao u januaru 1943. godine, gotovo pola godine posle bekstva iz francuskog zatvora. Kao i sve druge izbeglice, i njega su u jednom londonskom predgrađu, u posebnoj školi, dugo saslušavali i proveravali. Posle toga je prepušten "Odboru 20", da bi se videlo može li se od njega načiniti dvostruki agent. U početku je "Odbor 20" očekivao da angažuje Armanda, pretpostavljajući da će Nemci posumnjati u Armandovu lojalnost, budući da im je bilo poznato da je on i ranije radio za Engleze.

U tom slučaju, oni ne bi poverovali u njegove izveštaje, nego bi, čitajući ih "naopako", dolazili do prave istine. Ipak, na kraju je odlučeno da Armand bude upotrebljen, ali ne i za operativne poslove. Tako je u kratkom razdoblju dobio i svoje treće konspirativno ime - Brutus.

Iz pitanja koja je dobijao od svojih nemačkih naredbodavaca lako se moglo zaključiti da oni veruju u svog Armanda, pa su Englezi odlučili da mu još više podignu ugled u očima protivnika. Uskoro je mogao u Nemačku da javi da je postao oficir za vezu između poljskog i britanskog ratnog vazduhoplovstva, što je bio položaj koji je, po mišljenju Nemaca, pružao velike mogućnosti da se dođe do što više podataka o predstojećoj savezničkoj invaziji. To je bila dalekosežna odluka, pa je čovek kojem se u početku nije verovalo, postao glavni agent za obmanjivanje neprijatelja.

BRUTUS nije, kako tvrde oni koji su ga poznavali, zasluženo nosio ime poznatog rimskog izdajnika. Drugi jedan član "Odbora 20" - jeste. Njegovo ime je bilo Trezor, što i u bukvalnom i u prenosnom značenju znači nešto vrlo vredno, dragoceno, lepo. A ovaj agent bio je, odista, lep, pošto se pod tim imenom krila dražesna devojka, po imenu Lili Sergejeva, stara 26 godina. Bila je Francuskinja ruskog porekla, a u vezu s britanskom obaveštajnom službom stupila je 1937. godine, posredstvom ujaka Grigorija Milera, tadašnjeg vođe beloruskih emigranata u Parizu. Miler je otet usred Pariza i netragom je nestao upravo te, 1937. godine. Kasnije se ispostavilo da su to izveli agenti NKVD-a i prebacili ga u Sovjetski Savez.

Ova devojka je, kako se ističe u jednom opisu, imala "grubo istesano slovensko lice... koje je donekle kvario četvrtasti podbradak, ali su ga zato činile lepšim ovlaš kose obrve i tople, osećajne oči. Gusta crvenkasta kosa dosezala joj je do snažnih i širokih ramena, što je njenu figuru činilo gotovo muškom. Ipak, Lili je bila prava žena, nežna, umiljata, plahovita i malo zvrckasta". Njeni poslodavci - kako na britanskoj, tako i na nemačkoj strani - imali su o njoj podjednako mišljenje: bila je inteligentna, i to veoma, ali hirovita, sa njom se teško moglo izlaziti na kraj.

Ovde svakako treba dodati da ovoj devojci ni najmanje nije bilo stalo do sopstvene bezbednosti, pošto je sebi uvrtela u glavu da boluje od leukemije i da će ionako brzo umreti. A proživela je još nekoliko decenija iza događaja o kojima je ovde reč.

KAD je buknuo rat u Evropi, Lili se zatekla u Libanonu, na jednoj od etapa njenog puta od Pariza do Sajgona u Indokini. Kako je pripadala carističkim krugovima i bila izrazito antikomunistički orijentisana, odlučila je da se odmah vrati u Pariz i ponudi svoje usluge Danderdalu, tadašnjem šefu britanske obaveštajne službe u glavnom gradu Francuske. Pariz je već tada bio okupiran od Nemaca, pa je Lili smislila novi plan.

Najpre je otišla u parisko središte Abvera i ponudila im saradnju. Usledile su mnogobrojne skupe večere u najluksuznijim pariskim restoranima, a onda su Nemci prihvatili njenu ponudu. Ona ih je, međutim, vukla za nos. Njen cilj je bio da od Nemaca dobije isprave i novac za bekstvo u Španiju, a odatle u Englesku. To joj se ispunilo u junu 1943. godine.

Poznato je da Kanaris nije verovao ženama i nije im lako poveravao obaveštajne zadatke. Time se može objasniti to što je Lili dobila pasoš i novac, ali ne i šifru i odašiljač, pa se svojim naredbodavcima mogla javljati jedino pismima, uz korišćenje nevidljivog mastila, ili kodiranim porukama na različite tajne adrese u neutralnim zemljama.

Čim je stigla u Madrid, Lili je kradom i bez znanja Nemaca otišla u tamošnju britansku ambasadu i rekla funkcioneru koji ju je primio sve o zadatku koji joj je od Abvera poveren. Englezi su joj odmah dali isprave, potrebne da otputuje u Lisabon i da se odatle avionom prebaci do Londona. Tamo je, po običaju, usledila provera, da bi potom dobila "jedan tajni posao". Angažovao ju je "Odbor 20", ali njoj samoj ni tada ni kasnije nije bilo rečeno ni da takva organizacija postoji, ni čime se bavi. Tada je i dobila naziv Trezor.
(Nastaviće se)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije