Fireru rekla - ne!

12. 12. 2006. u 00:00

Kao izraziti antinacista, Marlen Ditrih odbila Hitlerov poziv da snima u Nema?koj, zbog ?ega joj je zabranjen povratak u zemlju. Njena hladna pojava topila srca holivudskih obožavalaca

Piše: Bratislav Mihailović
MARLEN Ditrih, filmska glumica, pevačica i zabavljač. Magična diva i jedan od najznačajnih holivudskih trofeja, uvezenih iz Evrope.

Naklonjena umetnosti i sceni, prvo je studirala violinu i tome bila izuzetno posvećena. Ipak, vremenom se odlučuje za nastupe u kabareima, a zahvaljujući saradnji sa uticajnim pozorišnim rediteljem Maksom Rajnhardom, Marlen, tokom dvadesetih ostvaruje veliki broj pozorišnih uloga, kao i nekoliko manjih uloga na filmu. U to vreme upoznaje i producenta Rudija Zibera, za koga se ubrzo i udaje, a samo godinu dana kasnije, 13. decembra 1924, rađa ćerku Mariju Elizabet. Marlen nastavlja da gradi svoju karijeru, i dalje relativno nepoznatu primećuje je reditelj Jozef von Sternberg. Upoznat sa njenim pevačkim aspiracijama, nudi joj glavnu ulogu, kabaretske pevačice, u svom filmu »The blue Angel« ("Plavi anđeo"). Ujedno bio je to prvi zvučni, nemački film, sniman u kooprodukciji sa Amerikancima, što je bio dodatni izazov, koji ona nije želela da propusti. Film postiže izvanredan internacionalni uspeh, a uloga, u kojoj se Marlen pojavljuje kao fatalna Lol Lola i prvi put na velikom platnu pokazuje svoje duge noge, ali i raskošan talenat, nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

HOLIVUD je želeo Ditrihovu. Na poziv studija "Paramount", Marlen, zajedno sa svojim pigmalionom Sternbergom, odlazi u Holivud, ostavljajući u Nemačkoj supruga i kćerku. Još pre odlaska u Ameriku, njen brak je postojao samo na papiru, tako da novonastala situacija nije ništa bitno promenila. Sporazumno se dogovorila sa suprugom oko odgajanja kćerke i svako je otišao na svoju stranu. Brak nikada nije zvanično razveden, a njih dvoje su ostali u korektnim odnosima, sve do Ziberove smrti 1976. godine.

Po dolasku u Holivud, Marlen je već čekao scenario za film "Maroko", u kome je ponovo glumila fatalnu kabaretsku pevačicu. Avanturističko-akciona priča, obojena romantičnim zapletom, donela je filmu izuzetan uspeh, dok je njena prva uloga u holivudskoj produkciji, vrednovana čak i nominacijom za "Oskara"! Sternberg intenzivno radi na građenju imidža za Ditrihovu, stvarajući od nje jednu od najglamuroznijih diva. Njihova uspešna saradnja trajala je sve do 1935. i rezultirala sa sedam snimljenih filmova u kojima je Ditrihova bila predodređena za fatalne uloge. Tek poslednji zajednički film »The devil is a njoman«, ("Đavo je žena") nije prošao najslavnije, što je možda i uslovilo prekid njihove saradnje.

IAKO obožavana i cenjena, Ditrihova se nikada do kraja nije uklopila u zahteve holivudske filmske industrije. Nasuprot opšte prihvaćenog imidža praznoglavih lutkica, ona je svojom seksi, ali autoritativnom pojavom, praćenom jakim nemačkim akcentom, bila autsajder tadašnjeg "trendi" Holivuda.

Kako je možda i to doprinelo neadekvatnom uspehu njenih buduć ih holivudskih ostvarenja, Marlen odlučuje da prihvati ponudu iz Evrope. Na poziv producenta Aleksandra Korde odlazi u London, gde 1937. snima film »Knight njithout armor« ("Vitez bez oklopa"). Njen povratak u Evropu koriste predstavnici sve moć nije nacističke partije, kako bi je pozvali da se vrati u Nemačku i svojim statusom podrži njihovu politiku. Međutim, čak ni samo pominjanje Hitlera, kao njenog velikog poštovaoca, nije donelo očekivane rezultate. Ditrihova, kao izraziti antinacista, odbija njihov poziv, što joj donosi probleme. U Nemačkoj su njeni filmovi zabranjeni, a Hitlerova vlast je proglašava izdajicom i dezerterom, poručivši joj da je njen povratak u zemlju nepoželjan. Iste godine, Ditrihova postaje zvanični državljanin Amerike.

SPARTANKA
ROĐENA je kao Marija Magdalena Ditrih u Berlinu, u Nemačkoj, 27. decembra 1901. godine. Odrastala je u konzervativnoj porodici, višeg srednjeg staleža, uz oca, oficira pruske vojske Luisa Eriha Ota, majku Vilhelminu i sestru Elizabet. Pod uticajem očeve profesije, u kući su vladali red i čvrsta disciplina, što je, kasnije, dobrim delom obeležilo i njen distanciran i pomalo strog karakter. Ipak, njen otac je umro relativno rano, tako da je Marija Magdalena ostatak svog detinjstva proživela uz svog očuha. Svoju samosvest je iskazala još u tinejdžerskim godinama, kada je svoje ime promenila u tada neuobičajeno Marlen.
(Nastaviće se)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije