Sa tradicijom dugom 200 godina, Univerzitet u Beogradu danas je vode?a institucija u našem regionu. U ovoj visokoškolskoj ustanovi trenutno studira oko 90.000 studenata, što je više nego na ostalih šest državnih zajedno
Sa tradicijom dugom 200 godina, Univerzitet u Beogradu danas je vodeća institucija u našem regionu. U ovoj visokoškolskoj ustanovi trenutno studira oko 90.000 studenata, što je više nego na ostalih šest državnih zajedno. Diplomu nekog od fakulteta BU do sada je dobio 347.741 student, specijalizirao je 27.911 akademac, magistriralo je 22.704 i doktoriralo je 13.214, ili 3,8 odsto onih koji su završili osnovne studije. Objedinjujući 31 fakultet, deset naučnoistraživačkih instituta i pet centara, Univerzitet u Beogradu u najvećoj meri integriše naučnoistraživački rad i obrazovni proces. Nastavni i naučni kadar Univerziteta u Beogradu ima internacionalni rejting i u obrazovanju i u nauci.
Trenutno, Univerzitet u Beogradu sarađuje sa 126 univerziteta i naučnih ustanova u svetu, pri čemu fakulteti ostvaruju znatno obimniju saradnju kroz brojne pojedinačne ugovore.
Broj studenata koji Univerzitet u Beogradu upisuje usklađen je sa kadrovskim, prostornim i tehničko-tehnološkim mogućnostima. Tako je ove godine indeks BU dobilo 15.229 brucoša. Poslednjih godina na BU zabeležen je trend velike popularnosti društvenih i medicinskih fakulteta, ali i opadanje interesovanja za tehničke i prirodne nauke, pa ovi fakulteti, uglavnom, ne popune upisnu kvotu.
Potpisivanjem Bolonjske deklaracije, uveden je i novi režim studiranja, a dobijanje diplome na nekim fakultetima moguće je već posle treće godine. Studenti su u obavezi da idu na predavanje i vežbe, a predispitnim obavezama mogu ostvariti od 30 do 70 odsto ukupne ocene.
Prosečan procenat studenata koji su prešli sa prve na drugu godinu studija je 66 odsto, i obuhvata studente koji su imali više od 37 ESPB, dok je procenat studenata koji su ostvarili zakonskih 60 ESPB znatno manji. Povećanje prolaznosti je jedan od najvažnijih ciljeva reforme visokog obrazovanja i tom problemu će u narednom periodu biti posvećeno najviše pažnje.
Univerzitet u Beogradu je predao zahtev za akreditaciju, kroz koju do polovine sledeće godine treba da prođu sve visokoškolske ustanove u Srbiji. Drugi važan pokazatelj koji se redovno prati na Univerzitetu u Beogradu, je prosečna ocena na studijama, koja za studente koji su diplomirali u školskoj 2006/2007. godini iznosi 7,98, što se može smatrati zadovoljavajućom prosečnom ocenom. Međutim, prosečna dužina studija je 7,76 godina.
Ukupni prihod svih fakulteta članica Univerziteta u Beogradu i Rektorata su u 2007. godini iznosili 11.892.805.000,00 dinara od čega 46,7 odsto čine sredstva iz budžeta Ministarstva prosvete, što je nekoliko puta manje nego što imaju univerziteti veličine Beogradskog, u drugim zemljama.
Pored fakulteta u sastavu Univerziteta u Beogradu su i Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Institut za fiziku, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo... Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ ima 1.500.000 bibliotečkih jedinica, od kojih je više od 700.000 svezaka knjiga i doktorskih disertacija na srpskom i stranim jezicima. Takođe, u biblioteci se nalazi i 10.000 naslova stručne periodike, a ima pristup na više od 14.000 stranih elektronskih časopisa u punom tekstu.
(KRAJ)