Da sam ikad bio musliman, ne vidim zašto bih to krio. Bolje i dobar musliman nego optere?eni rasista, reagovao je Kolin Pauel
PA šta i ako je musliman?! Bolje je i neki dobar musliman, nego neki opterećeni beli rasista, poput ovih koji šire te ogavne laži” - prasnuo je general Kolin Pauel (inače republikanac, svojevremeno istaknuti član administracije jednog i drugog predsednika Buša), tokom predizborne kampanje, kad mu je u jednom TV intervjuu, pomenuta priča koju su jedno vreme uveliko lansirali ekstremni sledbenici republikanskog kandidata Džona Mekejna. Priča o tome kako je Mekejnov demokratski suparnik Barak Husein Obama (izabran 4. novembra za predsednika SAD) zapravo “pritajeni musliman, koji hoće prvo da se infiltrira u Belu kuću, da bi potom počeo iznutra da razara hrišćansku demokratsku Ameriku”.
Barak Obama se u početku nije obazirao na ta podmetanja, ali je nešto kasnije - kad je ta stvar počela da dobija ozbiljnije razmere (naročito na Foks televiziji, u “Vašington tajmsu” i još nekim prorepublikanski orijentisanim medijima) - odlučno krenuo u demantovanje tih glasina.
U razgovoru sa Larijem Kingom, na Si-En-Enu, odlučno je odbacio sve priče o svojoj navodnoj islamskoj veroispovesti, “ne samo kao apsolutno netačne, već i kao uvredljive za muslimane”.
“Da sam ikad bio musliman, rekao bih to. Ne vidim razlog zašto bih to skrivao” - objasnio je, ponavljajući podatak iz svoje zvanične biografije - da je aktivni hrišćanin, u svojstvu člana Ujedinjene crkve Svetog trojstva u Čikagu.
Taj Obamin demanti (ponavljan u još nekoliko navrata, do pred izbore) bio bi, verovatno, dovoljan u nekoj drugoj prilici. Ali, tako nešto nije bilo prihvatljivo u jeku predizborne kampanje.
Pogotovu ne za propagandni štab radikalne republikanske desnice, koja je, u jesen 2008, potpuno prestala da bira sredstva u nasrtajima na demokratskog kandidata.
Nije otpadnik
sA te strane krenula je nova kampanja protiv Obame, sa zahtevima da odgovori javno na neka druga pitanja “zarad nacionalne i pojedinačne bezbednosti Amerikanaca, koje poziva u kampanji da mu, svojim glasovima, omoguće dolazak na najvišu funkciju u zemlji”.
Posle takvog dramatičnog uvoda, u pisanim i elektronskim medijima počela su da se nižu provokativna pitanja u stilu: da li je Barak Obama ikad u životu bio musliman - ili su ga drugi, možda, smatrali muslimanom.
I, još konkretnije i potencijalno opasnije: mogu li muslimani da smatraju da je on “murtad” - u prevodu otpadnik, izdajnik - znači konvert koji je prešao u drugu veru.
Što će reći, njihov nekadašnji brat koji je u međuvremenu smrtno zgrešio i čija se krv može sad nekažnjeno prolivati?
U čikaškom štabu demokratskog predsedničkog kandidata nikad se, za javnost, nije mnogo govorilo na tu temu.
Procenjivalo se da je bilo dovoljno što je na njegovom internet-portalu još godinu dana pre izbora postavljeno saopštenje sa naslovom “Barak Obama nije i nikad nije bio musliman” i sledećim propratnim tekstom: “Obama se nikad nije molio u džamiji.
On nikad nije bio musliman, nije odgajan kao musliman i vrlo je posvećen hrišćanin”.
Otac - musliman
PROLETOS, međutim, tokom kampanje u državi Ajova, Obami je jedan prilično naoštren meštanin iz gradića Oskalusa postavio direktno pitanje o njegovom “muslimanskom poreklu”. Zatečen u prvom trenutku, demokratski predsednički kandidat potom je, vrlo detaljno i konkretno, odgovorio i na to pitanje. Kamere i mikrofoni bili su tu na licu mesta, tako da se taj njegov odgovor odmah pretvorio u neku vrstu stalne, zvanične informacije o tom poglavlju iz biografije kasnije izabranog predsednika SAD.
Obamin odgovor na to delikatno pitanje, postavljeno tokom doručka u jednom kafeu sa grupom žitelja Oskaluse, jedne zabiti u državi poznatoj po uzgoju žita i kukuruza, glasio je ovako: “Moj otac bio je iz Kenije i mnogi iz njegovog sela bili su muslimani. On nije praktikovao islam. Zapravo, on nije baš bio mnogo religiozan. Onda je sreo moju majku, koja je bila hrišćanka iz Kanzasa. Venčali su se i onda razveli, vrlo brzo. Mene je podigla majka, tako da sam ja uvek bio hrišćanin. Jedina veza koju sam imao sa islamom bio je moj deda, po očevoj liniji, koji je živeo u Keniji. Ali, ja nikad nisam praktikovao islam... Jedno vreme, kao dečak, živeo sam u Indoneziji, jer je moja majka tamo predavala engleski. To je muslimanska zemlja, tamo sam išao u školu - ali nisam praktikovao islam. Mislim da sam tamo stekao uvid kako ti ljudi razmišljaju. I, zato mislim, pored ostalog, da možemo da popravimo odnose sa Srednjim istokom, i da će nas to učiniti bezbednijim, ako možemo da razumemo kako oni razmišljaju.”
Obamini saradnici su se, međutim, prevarili u očekivanju da će tom izjavom iz Oskaluse zatvoriti eksplozivni dosije o “muslimanu u Beloj kući”. Naprotiv: te teme dohvatili su se posle toga teški kalibri medijske artiljerije i počeli da kopaju po bližoj i daljoj prošlosti - što je učinilo da do javnosti počnu da stižu razne novosti. I prijatne i neprijatne, kako za koga.
Retko u džamiju
POČELA je agencija Asošijeted pres, sa informacijom kako je Obamina majka (koja se preudala, posle razvoda od Barakovog oca, za jednog Indonežanina i živela u toj zemlji od 1967. do 1971) upisala sina u katoličku školu. Ali, u arhivi škole pronađen je dokument da je Barak Husein Obama tamo bio upisan kao “musliman”. “To je učinjeno na osnovu očeve veroispovesti, moralo je nešto da se upiše u formular. Barak Obama nikad nije bio musliman”, rekao je Obamin portparol Robert Gibs, kad je AP zatražio objašnjenje tog detalja.
Nekoliko meseci kasnije, “Los Anđeles tajms” objavio je, o toj temi, korigovano saopštenje iz Čikaga da Barak Obama “nikad nije bio verujući musliman”. Ali, kalifornijski list je uz to preneo i svedočenja Obaminih učitelja i školskih drugova iz Indonezije da je on u trećem i četvrtom razredu išao dva puta nedeljno na časove islamske religiozne nastave, kao i da je petkom odlazio na molitvu u lokalnu džamiju. Obamina polusestra iz tog indonežanskog perioda Maja Soetoro, demantovala je taj “Tajmsov” izveštaj izjavom da su ona i Barak odlazili u džamiju “samo povremeno, na prigodne skupove”.
Izabrani predsednik se oko toga nije izjašnjavao. Ako se ne računa ona njegova poruka 4. novembra, posle izborne pobede, kad je u nekoliko navrata posebno naglasio da će on biti “predsednik svih Amerikanaca”.
(Nastaviće se)