Jedan pored drugog, grobovi tri visoka oficira Crvene armije, osta?e zauvek na Pravoslavnom groblju u Dudovoj šumi u Subotici. A uz njih, i 267 vojnika, crvenoarmejaca koji su u oktobru 1944. godine ostavili svoje živote
POTPUKOVNIK Krasnov Ivan Maksimovič, nosilac ordena Lenjina, potpukovnik Mihail Ivanovič Galkin, potpukovnik Torgalo Nikita Nikitovič...
Jedan pored drugog, grobovi tri visoka oficira Crvene armije, ostaće zauvek na Pravoslavnom groblju u Dudovoj šumi u Subotici. A uz njih, i 267 vojnika, crvenoarmejaca koji su u oktobru 1944. godine ostavili svoje živote daleko od domovine, boreći se protiv fašista za slobodu Subotice.
“Vaš svetli primer slobodarstva i velika misao o bratstvu među ljudima, živeće večito pod toplim nebom naše domovine”, obećali su Subotičani na spomen-ploči podignutoj u čast poginulih crvenoarmejaca. Pored dugog spiska onih čija su imena urezana u kamen su i 34 bezimena vojnika.
Nikada nisu zaboravljeni. Ni oni u zajedničkoj grobnici, ni 52 vojnika koji počivaju u pojedinačnim humkama, pod istovetnim nadgrobnim spomenicima označenim zvezdom petokrakom, razvrstanim u vojnički strogim redovima pravim poput strele.
Svaki taj grob primer je brige i pažnje, uredan i čist, bez ijedne travke. Subotica, ali i ambasada Ruske Federacije, nikada nisu zaboravljali da se pobrinu za dostojno ukazivanje počasti crvenoarmejcima koji su dali svoje živote u borbi za slobodu grada.
O tome svedoči i monumentalan spomenik u središtu groblja, podignut vojnicima Trećeg ukrajinskog fronta, palim u borbi za slobodu naroda.
Istorija beleži, a Subotičani koji su učestvovali u borbama za oslobođenje, još prepričavaju sa kakvim je oduševljenjem Jovan Mikić Spartak, komandant Prvog subotičkog partizanskog odreda, dočekao vojnike Crvene armije.
Pobratimili su se, razmenili oružje, pa su posle toga partizani i crvenoarmejci zajednički krenuli u odsudnu bitku za oslobođenje Subotice, koja se vodila 10. oktobra 1944. godine.
Vrhunac te dramatične borbe dogodio se na Železničkoj stanici u Subotici, gde je partizanski komandant Jovan Mikić Spartak poginuo upravo na dan u kome je njegov grad izvojevao pobedu i slobodu.
Smrt je tada zatekla i Tivadara Felegija, komandanta bataljona, ali i mnoge vojnike Crvene armije, čija groblja stoje kao svedočanstvo u subotičkoj ravnici.
Dva puta godišnje, 9. maja i 10. oktobra, kada se slave Dan pobede nad fašizmom i Dan oslobođenja Subotice, vojni atašei i predstavnici ambasada Ruske Federacije, Ukrajine i Belorusije, ali i Vojske Srbije, MUP-a, grada Subotice i Gradskog odbora Subnora, Centra “Tito” iz Subotice, i mnogobrojnih organizacija koje čuvaju uspomenu na oslobodilačke ratove, polažu vence i cveće na spomenik crvenoarmejcima u Dudovoj šumi u Subotici.
N. N.
(Nastaviće se)