Loptica stigla Šariće

Marko Lopušina

02. 01. 2011. u 18:53

Akcija u Italiji završena zaplenom tone čistog kokaina i hapšenjem 108 osoba. Jača kontrola usmerila put droge prema Balkanu

NEKAD je kvalitetan kokain u Srbiju dolazio iz Južne Amerike i Crne Gore. Taj kanal je međutim, zatvoren u tajnoj operaciji "Balkanski ratnik", kada je zaplenjeno 492 kilograma kokaina namenjenog srpskom i evropskom tržištu.

Kokain klana Darka Šarića iz Pljevalja je pronađen u specijalno napravljenom tajnom podrumu i zidu otvora za lift u zgradi u predgrađu Buenos Ajresa, gde je boravila grupa iz Srbije i Crne Gore. Klan je osumnjičen i za prethodno prebacivanje 2,2 tone kokaina iz Argentine u Urugvaj.

Spektakularno hapšenje više od 90 osoba u tri zemlje u jesen 2009. godine, pokazalo je da Šarićeva grupa, koja je kokainom snabdevala ceo Balkan i dobar deo Evrope, nije nedodirljiva. Italijanska policija je paralelno vodila tajnu akcija "Loptica" protiv Darka i Duška Šarića i izdala 108 naloga za hapšenja i zaplenila tonu čistog kokaina vrednog 250 miliona evra. U ovim operacijama uhapšeno je 76 osoba u Južnoj Americi, Italiji, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Švajcarskoj i Mađarskoj. Glavni organizator Darko Šarić i dalje je u bekstvu.

- Šarićeva organizacija bila je jedan od glavnih snabdevača kokaina u Evropi. Klan je koristio uobičajeni put do Španije i Italije, ali se proširio i na obale Jadranskog mora, Crnu Goru, Srbiju, Češku, Mađarsku i Rusiju. Time je veza između južnoameričkih kartela i onih na Balkanu postala mnogo jača - ocenio je nedavno Međunarodni odbor za kontrolu narkotika UN.

U izveštaju ovog tela UN za 2010. godinu napisano je i da je Šarićev klan "jedan od pet glavnih kontrolora tržišta kokaina na Balkanu". Ostala četiri kokainska kartela nalaze se u Grčkoj, Albaniji, Bugarskoj i Italiji.

- Ovaj ilegalni posao već su obavljali članovi "zemunskog klana", koji su kupovali kokain u Francuskoj 2001. godine, a potom 2003. godine klan "Amerika" i 2005. godine grupa narkodilera iz Berana na privremenom radu u Španiji. Njima je zajednička računica da se na kokainu iz Argentine i Urugvaja može mnogo zaraditi. Proizvodna cena kilograma kokaina u Kolumbiji je 5.000 dolara. Lako je prenosiv, a u Evropi taj kokain vredi 35.000 evra po kilogramu, dok je u Srbiji cena 28.000 evra - rečeno nam je u SBPOK.

Putevi kokaina od Južne Amerike do Evrope su se poslednjih godina, zbog pooštrene kontrole u zemljama EU, dosta promenili. Nekad je droga putovala brodovima do obala Španije, Francuske i Velike Britanije. Pošto su OUN, SAD i EU poslove sa drogom proglasili međunarodnim terorizmom i jednom od tri najveće opasnosti po civilizaciju, kolumbijska narkomafija odlučila je da kokain u Evropu ubacuje preko Balkana, odnosno Srbije.

- Zato se poslednjih godina na mnogim forumima, konferencijama i seminarima, mogla čuti opaska na naš račun i od policajaca i od političara: "Nama kokain dolazi iz Srbije" - rekao nam je Dragan K. tajni operativac SBPOK u borbi protiv narkomafije.

Nove destinacije Balkanske rute, su u Grčkoj - Solun, u Makedoniji - Skoplje, u Hrvatskoj - Rijeka, u Crnoj Gori - Bar, u Rumuniji - Konstanca, odakle droga Dunavom stiže do Beograda.

Kokain se u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Subotici pojavio sedamdesetih godina kao droga elite. Bio je redak, skup i donosio se iz Engleske ili SAD. O kokainu i srpskoj narkomafiji prvi put se javno govorilo tek krajem osamdesetih kad su se u beogradskoj štampi pojavile zahvalnice i pozdravi najmoćnijem trgovcu drogom Pablu Eskobaru. Potom su početkom 1998. u pošti, u Pohorskoj ulici na Novom Beogradu, uhapšeni Radoslav Trlajić i Goran Mijatović, dok su podizali paket sa suvenirima iz Venecuele. Ispostavilo se da je u paketu bio kokain, a Trlaja i Mita navodno to nisu znali, pa nisu ni osuđeni. Obojica su u međuvremenu ubijeni.

Sredinom 1998. u Koceljevu je zaplenjeno 126 kilograma kokaina, sakrivenog u kalemovima industrijskog konca, koji je preko jednog bivšeg saradnika slovenačke tajne policije stigao u Srbiju i bio spreman za transport u Holandiju.

Početkom 21. veka, po navodima policije, kokainom na veliko su "radili" zemunski i veternički klan. GSUP Beograda je protiv njihovih članova podneo 21 krivičnu prijavu zbog krijumčarenja narkotika, ali je samo jedna procesuirana.

Inspektor Dragan K. navodi drastični slučaj ilegalnog prebacivanja 500 kilograma kokaina iz Južne Amerike, prvo u barsku, a potom u riječku luku i odatle u Srbiju.

- Od tog velikog tovara kokaina, koji je distribuiran u Beograd i u Vojvodinu, mi smo u akciji sa italijanskom policijom u Novom Sadu 2006. godine zaplenili 12 kilograma. Taj kokain je bio sakriven u jednom kontejneru, koji je nekoliko nedelja "ležao" u Novom Sadu. Italijani su nam javili da je kokain zalepljen za smolu koja se koristi za asfaltiranje drumova ili za postavljanje krovova, tako da smo imali mnogo problema da odvojimo drogu. Uhapšen je P. M. iz Novog Beograda, pronađeni su i vozači, ali nismo uspeli da otkrijemo pravog vlasnika i finansijera transporta - objašnjava naš sagovornik.

ŠMRKANJE DEO IMIDŽA

Kokain se danas koristi kao jeftino posluženje na privatnim žurkama, kada slavljenik iznese pred goste tacnu sa 50 grama kvalitetne droge. Konzumira se uglavnom šmrkanjem 0,5 grama jer tako kokain najbrže deluje. Iako je to najskuplja droga potrošnja neprestano raste.

- Kokainske seanse u Beogradu se održavaju u luksuznim stanovima i vilama na Banjici, Dedinju i Bežaniji. Deca imućnih ljudi u Srbiju uglavnom su i najredovniji potrošači kokaina, koji je čak postao i deo njihovog imidža. Za njih je karakteristično da imaju svoj stan, džip, zlatni nakit, devizni račun i kreditne kartice, kao i svoj kokain - otkriva nam policijski operativac Dragan K. iz SBPOK.

(Nastaviće se)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)