Sva vlast Mehmed-paši

Darko Tanasković i Ema Miljković

24. 04. 2012. u 19:31

Veliki vezir iz Sokolovića bio stvarni vladar posle smrti sultana Sulejmana. Planirao gradnju vodenog puta od Dona do Volge i Sueckog kanala

SULTAN Sulejman Zakonodavac umire samo jedan dan pre zauzimanja Sigeta, u noći između 5. i 6. septembra 1566. godine. Veliki vezir, Mehmed-paša Sokolović čuvaće vest o smrti sultana u tajnosti narednih nekoliko dana, obmanjujući i najviše dostojanstvenike Carstva kako sultan, "nateklih nogu i bolestan", sedi kraj prozora u čadoru i posmatra sve šta se dešava. Čak su ispred čadora i vojna banda, mehteri, svirali svom padišahu u čast pobede pod Sigetom.

U vojsku se polako uvlačio nemir, osmanskim logorom počele su da se šire glasine. Moralo se brzo delovati. Objavivši da će "njegovo veličanstvo padišah" prisustvovati džumi (grupna muslimanska molitva petkom), ako do petka 13. septembra bude preuređena džamija, Sokolović je dobio još nekoliko dana da dobro pripremi teren za stupanje na presto novog sultana.

Pošto se Sulejman nije pojavio ni na džumi, stvari su počele da bivaju jasnije. Mehmed-paša je poverio tajnu nekolicini najbližih saradnika iz redova vezira, dok je glasnik upućen Selimu za neverovatnih osam dana stigao u Kutahiju, u daleku Anadoliju. Veziri su bili svesni da bi objavljivanje vesti o smrti sultana moglo da izazove janičarsku pobunu u stranoj zemlji. Stoga Sokolović uzima na sebe da "u ime sultana" razdeli janičarima bakšiš i poklone i umiri ih, da bi mesec i po dana posle osvajanja Sigeta 21. oktobra 1566, sa glavninom vojske krenuo prema Beogradu, kome se približavao i princ Selim. On će početkom novembra te godine upravo u Beogradu postati sultan Selim II.

Dešavanje pod Sigetom predstavlja samo uvod u blistavih 14 godina suštinske vladavine Mehmed-paše Sokolovića kao velikog vezira Osmanskog carstva, što je i najduži period koji je neki pojedinac proveo na toj funkciji. Mehmed-paša je bio stvarni vladar Osmanlija, čovek čije će ideje i umešnost obeležiti čitavu vladavinu Selima II, kao i prve godine vladavine njegovog sina i naslednika Murata III.

Mehmed-paŠa Sokolović, rođen kao Bajica (Bajo), potomak je sitne srpske vlasteoske porodice iz istočne Bosne (sela Sokolovići kraj Ruda). Obrazovan je u manastiru Mileševi, gde je, neposredno pred odvođenja u janičare, služio kao čatac. Njegov najpouzdaniji biograf, akademik Radovan Samardžić, navodi da je Bajo odveden u jedrenski saraj sa punih 18 godina, upravo negde na početku vladavine sultana Sulejmana Zakonodavca. Učestvovao je u Mohačkoj bici (1526), osmanskoj opsadi Beča (1529), da bi 1546. godine došao na čelo osmanske flote.

Na mesto begler-bega Rumelije postavljen je 1551, gde se istakao osvajanjem Banata. Njegove uspehe zapazio je sam sultan, te se od tog trenutka brzo uspinjao ka samom vrhu hijerarhijske lestvice Carstva (1561. drugi vezir Porte, 1565. veliki vezir). U zaslugu mu se pripisuje obnova Pećke patrijaršije (1557), na čije čelo sultanskim beratom biva postavljen njegov rođak Makarije. Svoj položaj na Porti učvrstio je i ženidbom sa Ismihan (Esmom), ćerkom, u to vreme prestolonaslednika Selima.

BATINE OD STRICA U NARODU je ostala zapamćena priča da je Sokolović, kao veliki vezir, posetio manastir Mileševu, u kome je kao kaluđer služio njegov stric. Tom prilikom upitao je strica da li se seća kako ga je tukao u detinjstvu, na šta mu stric odgovori: "Da te nisam tukao, ne bi sedeo tu gde sediš".

Porodične veze visokih dostojanstvenika Carstva i ženskih potomaka Osmanlija stvorile su moćnu mrežu uticaja, u kojoj su centralne ličnosti bile, kao što je već ukazano na primeru Hurem sultanije i velikog vezira Rustem-paše Opukovića, valide sultanije i njenog zeta (damad). Pojedine princeze, poput Mihrimah, i same su učestvovale u državnim poslovima, dok su se ostale samo povinovale odlukama svoje braće, majki i supružnika. Mihrimah je, uostalom, ta koja je birala saradnike svome bratu, prestolonasledniku Selimu, pošto je, najvećim delom zahvaljujući vojsci kojom je komandovao Mehmed-paša Sokolović, poražen carević Bajazit.

Veliko svadbeno veselje, povodom svadbe princeze Ismihan i Mehmed-paše, održano je u osmanskoj prestonici 1561. godine. Sokolović je bio četrdeset godina stariji od svoje mlade. U vreme kada se oženio, imao je dvojicu sinova koji su već bili zakoračili u državne službe u Carstvu, ali se ne zna ko su im bile majke. Izvori beleže da se vremenom mlada sultanija iskreno zaljubila u svog muža, te da mu je često priređivala ljubomorne scene. Znajući da je pozicija carskog zeta najava položaja velikog vezira, Mehmed-paša je trpeo hirove svoje supruge, smatrajući to cenom koju je morao da plati da bi bio deo kuće Osmanovića.

Sultanija Esma želela je poput svoje tetke Mihrimah da se otvoreno meša u državne poslove, ali izgleda da odlučni Mehmed-paša to nije bio spreman da dopusti. Dobro obavešteni Mlečani izveštavali su da paša radije podnosi nezadovoljstvo svoje žene, nego da joj prepusti poslove "koje je žensko moglo samo da pokvari". Ipak, Esma je uspevala da preko svoje majke, Venecijanke Nurbanu, kao i preko Mihrimah, nametne svoju volju po pojedinim pitanjima.

Tokom službe velikog vezira, Sokolović je zauzeo Kipar (1571). Imao je u planu izgradnju kanala Don-Volga, kao i probijanje Sueckog kanala. Smrt ga je preduhitrila u ostvarenju tih dalekosežnih nauma. Za vreme njegove vladavine uveden je namet na srpske crkve i manastire, poznat kao "prodaja crkava i manastira". Naime, sve srpske crkve i manastiri bili su dužni da se "otkupe" ili su njihova imanja, kao i blaga iz riznica, davana onima koju su tu taksu mogli da plate. Od materijala sa dve beogradske crkve koje nisu mogle da se "otkupe", Mehmed-paša Sokolović izgradio je svoju beogradsku pobožnu zadužbinu (džamiju, bezistan i karavan-saraj). Mehmed-pašu Sokolovića ubio je 1579. godine jedan fanatični derviš.

(Nastaviće se)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (15)

Istinotvorac

25.04.2012. 03:00

Nije loš feljton, ali već sam pisao na prijašnjim stranicama o tome kako ste neobjektivni u nekim stvarima.Također mi niste objavili neke odgovore, jer sam apsolutno razotkrio vaše laži i mitove.Također sam i pokazao zavidnu količinu znanja, što me i inače krasi.Zahtjevam ispriku u svoje ime i ime hrvatskoga naroda.

jhjkk

25.04.2012. 10:12

@Istinotvorac - hahahhaha epa brate ti slobodno nastavi da cekas ispirku :D mozda i docekas:DD

@istinotvorac

25.04.2012. 10:16

@Istinotvorac - Idi pa čitaj svoje novine istinotvorac. Nemoj da se ponašaš kao dežurni pljuvač. Niko te nije ni pomenuo dosad ni tebe ni tvoj narod pa ne vidim zašto se osećaš prozvanim. Ako ti se ne svidja nemoj da čitaš!!!

Marija

25.04.2012. 11:08

@Istinotvorac - Zasto imam dojam da imate gresku u e-rodovnici ?! Umesto @Istinotvorac, izvesno je primerenije @Mitoman ! Znate, u psihologiji se Vas tip problema naziva `samoprojekcija u drugoga` ! Drzite se, nije sve izgubljeno !

miroslav nis

25.04.2012. 06:01

Da su nama koji su bili na Kosovu 1999 delili bakšiš i poklone bilo bi lepo. Ovako će da dobijemo presude iz Strazbura za oko 5000 evra.

jhh

25.04.2012. 10:11

pa realno kako god da okrenemo od turaka ne mozemo pobeci,vezani smo ovako il onako:)))!!a bolje i turska nego evropska unija:))!pohvale za clanak super je:)

Persida

25.04.2012. 11:54

Drago mi je sto citate feljton i sto eto punite dusu , onim sto vasi podanici nikada nisu mogli da budu, vec samo sluge. Bas tako zgazili bi vas ti isti Turci da vas Marija Terezia nije branila Srbima Krajisnicima koje je stavljala na granice i branila vas Hrvate i svoje carstvo do upada Turaka. Ban Jelacic je bio vojnik ali i politicar koji je 1848 godine pomogao Srbima u Vojvodini da se oslobode Ugarske vlasti i fda dobiju svoju Mitropoliju.

Persida

25.04.2012. 11:59

Da tolika je zahvalnost i vladavina Bana da je bilo svugde istaknuto dvojezicno pismo i cirilica i latinica ,ali kada napravite spomenik, okrenuli ste ga prema Austriji i njegov mac. Naravno vi bi okrenuli sve natraske jer ne biste bili znansvenici i Hrvati da ga ada niste okrenuli prema Srbiji... Mrznja je tolika da vekovi i vekovi ce proci ali mrznaja u vasim venama nece proci. Nadjoste sada neku princezicu iskopali je ali nemojte toliko duboko da kopater moze da vam pokulja nafta u Zagrebu...

malisa4mc

25.04.2012. 13:26

Sa feljtonom idemo dalje odličan je, što se tiće " Istinotvorca" nik mu neodgovara želji, kao Nikola Šubić zaustavio Sulejmana hmm pa čovjek je umro i veliki vezir je procjenio da je bolje da vrati vojsku zbog očuvanja države. Još će ispasti da je neki hr... spasio mjesec od osvajanja vanzemaljaca. Drži se svojeg Njofte dok ti država grca. Stižu čekovi....Ekipo puno pozdrava. Idemo dalje sa feljtonom, jedva čekam.

б

25.04.2012. 14:20

У сваком сосу мирођија...ни данас нас не остављају на миру, уместо да од тога имамо користи ми само штету. Ја сам о Соколовићу читала мало другачију истину, али...историја је подложна променама очигледно. Али, чињеница је да смо паметан народ.

Sasha

25.04.2012. 15:01

Ustvari su porobljeni hriscani doprineli usponu Osmanlija,sve vladare su im izrodile hriscanke mahom pravoslavne i svi znacajni ljudi su pokupljeni iz hriscanske raje u danku u krvi.

dddd

25.04.2012. 15:31

uloga Mehmed-pase Sokolovica u obnovi Pecke patrijarsije, kao i sama licnost Makarija Sokolovica obavijeni su velom nepoznanica. Pitanje je i zasto bi covek koji se zalozio za obnavljanje najise srpske duhovne institucije kasnije konfiskovao crkvena imanja i rusio srpske crkve. Mozda je odgovor to sto je Osmansko carstvo imalo velike finansijske koristi od obnove Patrijarsije, ali ko ce ga znati....

Istinotvorac

25.04.2012. 17:06

Opet pričate smiješne stvari.Hrvati su već prije par puta sačuvali Siget, a zadnji put su herojskim otporom zaustavili napredovanje prema Beču(austrijski i mađarski povjesničari također potvrđuju).Spomenik banu Jelačiću je bio okrenut prema Mađarima.Hrvatska se obranila od Turaka i pravoslavnih podanika zvanih martolozi.Marija Terezija ha-ha-ha.Našli smo kraljicu, ne princezu.Naš javni dug je manji nego vaš(udio u BDP-u).

brendzy

26.04.2012. 12:52

Na temu Mehmed Paša Sokolović, preporučujem, koga zanima, da pročita knjigu Hamam Balkanija, od Vladislava Bajeca.