Šetač pored Nijagare

Marko Lopušina

14. 08. 2012. u 18:50

Sa obe strane čuvenih vodopada po jedan spomenik velikom naučniku. Nemac u Hanoveru svoju firmu nazvao “Tesla genije”

NIKOLA Tesla je svojim pronalascima i zaveštanjima koja je ostavio ujedinio čovečanstvo. On je i danas aktuelan kao čovek koji utiče na budućnost naše planete. Zato nije čudno što ga slave u dvadeset gradova sveta, od Amerike preko Australije do Srbije - rekla je Olga Zarić, direktorka manifestacije “Teslin dan” u Zemunu.

Deseti jul 1856. godine, kada je rođen Nikola Tesla, ove godine je u Zemunu slavljen kao Dan nauke, u Filadelfiji, Nijagari, Leskovcu i Zagrebu kao Teslin dan i praznik grada. A u Čikagu, Njujorku, Zagrebu, Smiljanu, Pragu, Moskvi, Bratislavi, Beču, Budimpešti, Pertu i selu Jabuka kod Pančeva kao Teslin rođendan.

- Teslin rođendan je proslavljen i u američkom Kongresu 10. jula 1990. godine. Na svečanosti su govorila devetorica kongresmena i senator Karl Levin iz Mičigena. Takva čast u američkoj istoriji nije ukazana nijednom američkom naučniku, čak ni Tomasu Edisonu, niti Aleksandru Grejamu Belu. Uostalom, velikan nauke Nikola Tesla se nalazi na popisu 100 najznamenitijih Amerikanaca - pojašnjava Olga Zorić, koja je i direktor američke Tesline naučne fondacije za Balkan.

Tesla je živeo ili radio u dvadeset gradova širom sveta i svaki od njih mu je podigao spomenik, stavio mermerno obeležje ili je neka ulica dobila njegovo ime.

- U svetu danas postoji četrdeset spomen-obeležja posvećenih Nikoli Tesli i još je stotinak ulica, škola, fakulteta, instituta, klubova, čak i radio-stanica dobilo ime po njemu. U SAD ih je najviše, čak 25, potom u Hrvatskoj šest, Australiji tri, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Kanadi, Rusiji, Venecueli i dalekom Japanu - nabraja dr Ljubo Vujović, predsednik Teslinog naučnog društva iz Njujorka, koji je bio inicijator postavljanja obeležja u hotelu “Njujorker” na Teslin rođendan 2001. godine.

U Njujorku se nalazi Teslin trg na uglu Šeste avenije i Četrdeset prve ulice. Postoji spomen-ploča na bivšoj zgradi hotela “Gerlak”, u kojem je Tesla jedno vreme živeo, u 27. ulici, između Šeste avenije i Brodveja. Danas tu zgradu zovu “Zgradom radio-talasa”, a ploču je postavio predsednik opštine Menhetn, Persi Saton, 1977. godine.

Postavljen je i spomenik Nikoli Tesli ispred pravoslavne crkve Sveti Sava na Menhetnu. Čuveni Muzej voštanih figura “Madam Tiso”, njujorški ogranak slavne londonske kuće, pripremio je figuru Nikole Tesle u vosku pored Aleksandra Bela, pronalazača telefona.

Bronzani spomenik Nikoli Tesli na Nijagarinim vodopadima, sa američke strane, rad vajara Frane Kršinića, postavljen je 1976. godine.

- Sa kanadske strane na Nijagarinim vodopadima u parku je 9. jula 2006. godine postavljen još jedan spomenik Nikoli Tesli. Koštao je oko 200.000 dolara i finansirali su ga Srbi. Napravljen je u prirodnoj veličini. Prikazuje Teslu u trenutku šetnje, kao na slici iz Budimpešte, kada je ponet Geteovim stihovima počeo štapom po pesku da crta skicu svog izuma - indukcionog motora, koji je, inače, i postolje spomenika. Visok je tri metra, mada je početna zamisao bila da bude i viši, ali država ne dozvoljava da iko bude viši od kralja Džordža, koji se takođe nalazi u tom parku. Spomenik gleda na Nijagarine vodopade i napravljen je prema rešenju kanadskog vajara Lesa Drajslera - kaže dr Vujović.

Srbi uz to imaju u Čikagu radio-stanicu “Nikola Tesla”, Teslinu naučnu fondaciju i u Srpskom muzeju postavku o Nikoli Tesli i ostalim znamenitim srpskim doseljenicima u SAD.

U Hrvatskoj, kao Teslinoj domovini, nekada su postojali spomen-kuća u selu Smiljanu, spomenik i muzej, ali su u ratu uništeni. Obnovljeni su 2006. godine. U Zagrebu srpski genije ima od 7. jula 2006. spomenik na uglu ulica Masarikove i Preradovićeve. To je rad Ivana Meštrovića. Još dva spomenika postavljena su u Institutu “Ruđer Bošković” i zgradi Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Statua, delo Emila Bohutinskog iz 1932. godine, nalazi se u Tehničkom muzeju, a spomen-ploča na zgradi Stare gradske većnice u glavnom gradu Hrvatske.

U Mađarskoj od 2002. godine postoji bista Nikole Tesle u holu zgrade Mađarskog radija i u gradu Pomazu. U Pragu je u Ulici Nikole Tesle postavljena spomen-

-ploča kao i kamen temeljac za spomenik Nikoli Tesli. U Moskvi u srednjoj školi postoji bista Nikole Tesle, od septembra 2006. godine.

U Australiji postoje dve biste Nikole Tesle. U Srpskom centru Zapadne Australije postavljena je 2006. godine. To je rad vajara Jovana Radanovića. Spomen-bista postoji i u Školi za elektrotehniku Univerziteta Zapadne Australije. Pert ima dve Tesline ulice. U Japanu, u gradu Jokohami, 27. juna 2008. otkrivena je bista Nikole Tesle u Istorijskom muzeju električne energije. Inicijativu je pokrenuo Hirašita Osamu, predsednik Udruženja poštovalaca dostignuća Nikole Tesle.

Na Mesecu se nalazi krater “Nikola Tesla” sa prečnikom od 26 kilometara. U Bogoti se srednja tehnička škola zove “Nikola Tesla”, a u Hanoveru je jedan Nemac svoju firmu nazvao “Tesla genije”. Upitan za razlog on je odgovorio:

- Volim Nikolu Teslu, on je tvorac naše budućnosti!

U beogradskom muzeju, međutim, ne postoji precizna evidencija o svim počastima Nikoli Tesli.

- Muzej brine o ostavštini Nikole Tesle, ali ne štiti njegovo ime. Zna se da je Tesla svetski popularna ličnost. Njegovo ime uvedeno je u Dom slavnih pronalazača Amerike. Najznačajnija nagrada u domenu električne energije zove se po njemu, a dodeljuje je Savet elektroinženjera. I krater na Mesecu i jedno malo nebesko telo nose ime srpskog genija - nabraja nam kustos Ivana Zorić..

(Nastaviće se)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

milovan

15.08.2012. 07:26

Sta to sve vredi kada u svetu zahvaljujuci pametnim Hrvatima misle da je Tesla Hrvat. E...SRBI kada cemo i dali ce mo ikada se opametiti.