Beskrajna vera u firera!

06. 12. 2014. u 18:12

Držanje i rad folksdojčera u ratno vreme u Jugoslaviji bili su unapred određeni, sa jednog mesta planski vođeni

DRŽANjE i rad folksdojčera u ratno vreme u Jugoslaviji bili su unapred određeni, sa jednog mesta planski vođeni. Započeli su u ratu - bolje rečeno, još pre rata - a samo se razvili i razgolitili za vreme okupacije. Postojale su, ipak, razlike, s obzirom na raskomadanost Vojvodine - Bačka i Baranja "vraćena je" Mađarskoj, Srem je postao sastavni deo NDH, dok je Banat imao izuzetan položaj. Kao i u ostalim krajevima predratne Jugoslavije, i u Bačkoj i Baranji rat je zatekao folksdojčere spremne za izdajnički rad.

Mobilizaciji su se uglavnom odazvali, kao borci unosili su demoralizaciju i rasulo u svoje jedinice; napuštali su položaje, predavali se i stavljali na raspolaganje neprijatelju. Kada je oružani otpor već bio u raspadu, a vojska se povlačila, napadali su je i razoružavali. U Čibu i Kaću zabeleženi su i slučajevi ubistva naših vojnika. Još pre nego što je mađarska okupatorska vojska ušla, folksdojčeri su u najvećem delu mesta, u kojima su živeli u većini, smenili jugoslovenske vlasti i preuzeli vlast u svoje ruke. To se desilo u opštinama Crvenka, Vrbas, Kula, Veprovac, Torža, Bačka Palanka, Tovariševo i dr. Mađarska okupaciona vojska brzo je, bez otpora, zaposela Bačku i Baranju i brzo je uspostavljena mađarska uprava i suverenitet nad okupiranom teritorijom. Time su folksdojčeri bili iznenađeni i pometeni. Međutim, kao i u ostalim delovima Vojvodine, i u Bačkoj i Baranji folksdojčeri se organizuju tako što ulaze u sastav nemačke narodnosne grupe u Mađarskoj. Po Bečkom sporazumu iz 1940, mađarska vlada se obavezala da pruži mogućnost pripadnicima nemačke grupe da čuvaju svoju narodnost. Grupa je dobila punu slobodu organizovanja u svim sektorima života i pravo na učešće u vlasti srazmerno svojoj hrabrosti. Obezbeđeno je pravo na vaspitanje u nemačkim školama; slobodna upotreba nemačkog jezika u govoru i pismu; izdavanje listova i časopisa.

PISMO HELENE IZ BAČKE KOLIKO je neumorna aktivnost Ureda za propagandu imala uspeha potvrdiće pismo Helene Ler iz St. Šova u Bačkoj, vođi grupe: U duhu kao da vidim bojište na istoku kuda je i moj ljubljeni muž otišao, i na kome je dao svoj život za firera, narod i domovinu. Mene i mog malog sinčića on je doduše napustio. Nikad nas više on neće videti, ali mi nismo sami jer nas prati njegova čvrsta vera u naš narod. U svojoj vernosti fireru kroz njegovu smrt mi smo postali još čvršći i koliko mi to Svevišnji pomogne, ja ću mog sina Herberta tako vaspitati da on dovrši ono što je njegov otac započeo".

Pripadnici grupe prema polu i uzrastu u najvećem delu pripadaju masovnim organizacijama: Dojče manšaft, Dojče frauenšaft i Dojče jugend. Do marta 1942. folksdojčeri u Mađarskoj služili su u mađarskoj vojsci. Međutim, osećaj zajedničke svenemačke sudbine, apsolutno poverenje u firera i fanatična vera u njegovo veliko delo, izazvali su u srcima mnogih folksdojčera Mađarske čežnju da postanu firerovi borci. Ta im je želja i ispunjena. U martu 1942. sklopljen je sporazum između vlada Rajha i Mađarske po kome je pripadnicima nemačke narodnosne grupe u Mađarskoj osigurano pravo da se dobrovoljno stave na raspolaganje jedinicama SS, ali su se morali odreći svog državljanstva. Kada je, nakon toga, u proleće 1942. Hitler uputio nemačkoj narodnosnoj grupi u Mađarskoj svoj prvi poziv javilo se više od 20.000 dobrovoljaca. Tako je nemačka narodnosna grupa u Mađarskoj te godine dala SS jedinicima više dobrovoljaca nego svi ostali narodi van Nemačke. U jesen 1943. godine na drugi Hitlerov poziv sprovedena je druga akcija vrbovanja za SS. Obuhvatila je daljih pet godišta dobrovoljaca, tako da je, npr. iz Bačke i severne Transilvanije, više od 90 odsto ljudi do 35 godina života stupilo u vojsku.

"I kao što su ispunili svoje zadatke u prošlosti kao pioniri Rajha, tako i danas stoje zbijeniji nego ikad sa oružjem u ruci da odbrane Rajh i svoju domovinu, iako su od majke domovine odvojeni. Kada je poziv firera došao Nemcima jugoistoka, iz naše narodnosne grupe u prve dve akcije vrbovanje za jedinice SS javilo se oko 40.000 dobrovoljaca. U sivo-zelenim uniformama oni se danas bore u Finskoj, Galiciji, pretkarpatskoj, Italiji i na invazionom frontu. Njihove grudi krase mnoga odlikovanja, a imena kao što su Harkov, Čerkasi i Kovelj nerazdvojno su vezana sa vojničkim podvizima naših dobrovoljaca", ostalo je zapisano u nemačkim dokumentima.

U drugoj akciji vrbovanja za jedinice SS prijavilo se više od 90 odsto ljudi do 35 godina, a ukupno, Bačka i Baranja dale su jedinicama SS 24.500 dobrovoljaca. Nemački izvori govore da su folksdojčeri služili i u mađarskoj i u nemačkoj vojsci. Desetine hiljada pripadnika nemačke narodnosne grupe požurilo je u mađarske honvede. Osim toga, u Bačkoj i Baranji ukupno 113 folksdojčera je dobrovoljno služilo u Gestapou.

ŽENE DOBROVOLjCI DOMOVINSKA privredna ratna služba organizovala je "Dobrovoljnu radnu službu" i primenila je naročito tamo gde je nedostajala radna snaga, pošto su muški članovi porodice dobrovoljno otišli u vojsku. Samo u 1943. godini dobrovoljna radna služba dala je 4.379.000 dobrovoljnih radnih sati od čega 2.000.000 otpada na žene, a 500.000 na omladinu.

Kao što je doprinos folksdojčera u oružju i krvi na frontu na strani neprijatelja otadžbine tekao pod parolom "Svi na front", tako je i njihov doprinos na frontu pozadine sav bio u znaku parola "Sve za front". Totalnu mobilizaciju svih raspoloživih snaga pozadine sprovelo je vođstvo nemačke narodnosne grupe u Mađarskoj, naročito preko zemaljskih ureda za propagandu, za organizaciju, za poljoprivredu i za zanatstvo.

Zemaljski ured za poljoprivredu usmerio je rad na poučavanje poljoprivrednika u intenzivnoj obradi zemlje, pravilnoj ishrani stoke, selekciji semena, izgradnji silosa... Ured je radio preko 41 okružnog i 580 mesnih rukovodilaca, a putem odgovarajućih članaka u novinama, radio-emisijama i specijalnih pismenih stručnih uputstava. Ovakvim radom su Nemci zemljoradnici u Mađarskoj 1943. godini uljaricama zasejali površinu od 60.000 jutara zemlje - 50 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Takođe je povećana proizvodnja mleka i svinjske masti. Ured za zanatstvo ispunjavao je obaveze prema ratnoj privredi tako što je za rat važnim preduzećima obezbeđivao radnu snagu. Samo za mađarsku vojsku izrađeno je 45.000 vojničkih košulja i 10.000 komada drugog rublja. Ova ustanova je proširila delatnost i na druge oblasti - sakupljeno je 24 vagona osušenog i presovanog lekovitog bilja i makovih čaura i 100.000 kilograma svilenih čaura. Nemačka narodna pomoć je intervenisala bilo radom, bilo novčano, bilo namirnicama. Postepeno se ova institucija izgradila u veliki patriotski instrument, dok se konačno nije pretvorila u isključivu pomoć vojnicima. U okviru delatnosti ove ustanove smešteno je po nemačkim kućama u Mađarskoj 8.000 dece iz Rajha. Kod ovakvog doprinosa pozadine za front s pravom je nemački izvor mogao da zaključi: ... "Domovinski front stoji zbijen u jednu jedinu veliku nemačku narodnu zajednicu i zna samo za jednu zapovest: Služiti ratu".

Sutra: Okupatoru tepih od cveća!

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

deki smederevo

06.12.2014. 21:28

Za sve zlocine malo su kaznjeni a sada jos traze da im se vrati i imovina .O Srbijo ,sta to radimo svojim nevinim zrtvama .Dekretom potvditi sve odluke Jy .

Šone Odžaci

07.12.2014. 09:45

Ovo je preterivanje i istorijska neistina. Zadjite malo po Vojvodini i pitajte starosedeoce, tamo gde ih ima i gde nisu ubrzo posle ovih Nemaca pobegli za njima, želeći da žive od svog rada kao što su to 200 godina i radili...Nisu Nemci bili andjeli, bilo je Šicera i Špilera, ali stavljati ceo narod u jedan koš...propaganda i govor mržnje..ali zato ste tu da se raja ne doseti zašto je danas ponižena a nema Nemaca.

Dejan

07.12.2014. 11:31

Nemci su sa nameron doseljavali stanovništvo tamo gde nije bila Nemačka. I tu nema dileme iz kojih razloga . Kome nije mesto ovde , zna se !

Šone Odžaci

08.12.2014. 11:56

@Dejan - Dejane izgleda nije mesto vrednim i poštenim ljudima, i onima koji žive i veruju po savesti. Iako ih niko ne tera, godišnje ode 50 000 ljudi...