Zemunci likvidiraju konkurenciju
14. 05. 2015. u 18:26
Vukojević je svedočio da je Spasojević kontaktirao sa Državnom bezbednosti, da je imao dozvolu od države da pobije kriminalce u Beogradu i da je tako ubijeno 30 ljudi

Milisavljević, Luković, Spasojević i Simović u Parizu
ZLOČINAČKA grupa Dušana Spasojevića i Milorada Ulemeka Legije neprevaziđena je za juče, danas, sutra. Širi sastav članova svih klanova pod komandom Legije i Spasojevića činilo je više od 200 ljudi. Oni su bili profesionalni kriminalci i to je bila industrija kriminala.
Ovo su reči Jovana Prijića, prvog specijalnog tužioca za organizovani kriminal u Srbiji, izgovorene u završnoj reči protiv pripadnika "zemunskog klana".
- Dokazana je krivica optuženih za ukupno 17 ubistava, tri otmice i dva teroristička akta - objasnio je Prijić zahtev za maksimalne kazne. - Ova kriminalna grupa držala je teritorijalni kriminalni monopol u Srbiji, a i šire, od 2000. godine, kada su Spasojević i Ulemek udružili snage. Pod njihovim vođstvom bili su i ogranci, poznati kao "veternička grupa", "požarevačka grupa", "Firma", kao i manji klanovi u Beogradu. Posle ubistva Željka Ražnatovića Arkana, Ulemekovog uzora i komandanta, klan je odlučio da se osveti. To je bio i motiv za najveći broj ubistava iz 2000. godine.
PRIPADNICI ovog klana ubili su Željka Bodiša, Todora Gardaševića, Srđana Ljujića, Sredoja i Zorana Šljukića, Željka Škrbu, Nenada Batoćanina, Ivicu Jovanovića, Zorana Uskokovića Skoleta, Miloša Stevanovića, Jovana Guzijana Cunera, Radeta Cvetića, Ivicu Nikolića, Velibora Iličića, Aleksandra Matića i Slobodana Radosavljevića Bulku... Pokušali su da ubiju Ljubišu Buhu Čumeta, oteli su Miliju Babovića, Vuka Bajruševića i Suvada Musića, Miroslava Miškovića...
- Suvajdžić je potvrdio da je Spasojević naredio sva ubistva, govorio je o dolascima Ulemeka u kuću u Šilerovoj ulici i o strahu pripadnika grupe posle ubistva Marka Petrovića - govorio je Prijić. - Vukojević je posvedočio da je Spasojević kontaktirao sa Državnom bezbednosti, da je imao dozvolu od države da pobije kriminalce u Beogradu i da je tako ubijeno 30 ljudi. Buha je objasnio da je droga bila glavni posao klana i govorio o njihovim vezama sa Miloradom Bracanovićem, Slobodanom Pažinom i Radetom Markovićem.
Pored ubistava iz optužnice, Spasojević je, kako je tada navedeno, planirao i likvidacije Jovice Stanišića, Andrije Draškovića, Ratka Romića i Miroslava Kuraka... On je istakao da je sve žrtve otmica "tipovao" Ulemek, tvrdeći da je to bio najunosniji posao posle 2000. godine.
SVETEĆI Arkana, prema dosadašnjim saznanjima, Spsojević se krvavo razračunavao i sa onima za koje je pretpostavio da mogu da mu ugroze i najmanji interes. Samo tako se može razumeti likvidacija vođe "zvezdarskog klana" Sredoja Šljukića Šljuke i njegovog brata od strica Zorana. Ovaj zločin je, međutim, primer kako su stradali i mnogi drugi, koji se iz nekog razloga nisu dopali Spasojeviću, Lukoviću ili Legiji.
Šljukići su ubijeni 29. septembra 2002. godine iz kola u pokretu. Praćeni su danima, a onda surovo likvidirani.
- Milorad Ulemek Legija je znao da će Sredoje biti ubijen - tvrdio je svedok-saradnik Dejan Milenković Bagzi. - Kad smo počeli da ga pratimo, sada pokojni Dušan rekao mi je da je o ubistvu Sredoja razgovarao sa Ulemekom. Ovu likvidaciju naredio je Spasojević, pošto su pogoršani njegovi odnosi sa Ljubišom Buhom Čumetom. Spasojević je mislio da Buha može na svoju stranu da privuče Šljukića, koga je pratila priča da je opasan kriminalac, čak je obezbeđivao i neke mitinge.
Prema rečima ovog svedoka "to mu je bilo prvo ubistvo" i do toga je došlo jer su se braća Aleksandar i Miloš Simović bunili što Bagzi nema direktne veze ni sa jednom likvidacijom. Vozio je, tvrdio je Milenković, Mileta Lukovića Kuma i Sretka Kalinića čiji je zadatak bio da Šljukića ubiju iz "kalašnjikova".
AUTOMOBILE, koje su koristili za ubistva po Beogradu, pripadnici klana su nazivali "borbenim vozilom", dok su ih podzemlje i mediji opisivali kao "'audiji smrti". Pucnji iz vozila u pokretu na drugi automobil u kretanju postali su "zaštitni znak" i svojevrsni "rukopis smrti" ovog klana.
Na meti profesionalnih egzekutora "zemunskog klana" našle su se i osobe čija je smrt naručena iz druge države. To je glavni motiv zašto je ubijen Željko Škrba, a sa njim i savezni policajac Nenad Batoćanin 26. novembra 2002. godine.
- Bio sam prisutan kad je Ulemek rekao Spasojeviću da je sa Ratom iz Bosne napravio kombinaciju da ovaj ubije Čumeta, za kog se pričalo da se krije u BiH, a da zauzvrat Ulemek ubije Škrbu, jer je Rata s njim imao probleme - objasnio je motiv Bagzi. - Rata je, po Ulemekovim rečima, kazao: "Ubijte prvo vi Škrbu, pa ću ja Čumeta!" Tada je Dušan odgovorio da nema problema.
MILENKOVIĆ je, kako je tvrdio, imao zadatak da upravlja "borbenim vozilom", a Miloš Simović i Vladimir Milisavljević Budala su bili izvršioci.
- Spasojević je tada pozvao Svetlanu Cecu Ražnatović i pitao je šta radi, kako je, da bi video da li će ona nešto da mu kaže jer je ubistvo izvršeno blizu njene kuće - svedočio je Milenković. - Ona mu je rekla da je čula pucnjavu i da će poslati momka iz obezbeđenja da vidi šta se desilo. Kasnije ju je ponovo pozvao i Ceca mu je rekla da su ubijena dva mladića u koje je pucano iz "audija".
Sve do atentata na srpskog premijera Zorana Đinđića mnogobrojna ubistva su bila nerasvetljena. Ulica je, međutim, imala svoje "favorite" za svaku od likvidacija. Prepričavali su se motivi, opisivali akteri, "tipovali" naručioci i izvršioci zločina... Tek su u akciji "Sablja" i hapšenjem članova "zemunskog klana" rasvetljeni mnogobrojni zločini. Ipak, ima i onih koji i danas izazivaju nagađanja, jer počinioci nisu pronađeni.
JEDNO do tih je i ubistvo bivšeg radnika Državne bezbednosti Momira Gavrilovića. Nikada jedna likvidacija nije izazvala takvu političku krizu i skandal koji je nedeljama punio stupce novina, kao smrt pukovnika Gavrilovića Gavre (43). Verovatno bi i ovaj zločin bio predmet pažnje samo novinara crne hronike i kriminologa, da nekoliko sati pre smaknuća žrtva nije bila u kabinetu tadašeg predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunice.
Bivši radnik DB ubijen je na parkingu u novobeogradskoj Ulici Džona Kenedija, u momentu dok se vraćao iz prodavnice. Ubice, pretpostavlja se da ih je bilo dvojica, sačekali su ga pred ponoć prvog dana avgusta 2001. godine i zapucale iz automata "škorpion". Tri hica pogodila su Gavrilovića u leđa, a četiri u glavu.
Tadašnji čelnici policije na konferenciji za novinare, što do tada nije bilo viđeno, sve što su imali o Gavriloviću "istresli su iz torbe", od njegovog učešća na ratištu do bliskosti sa nekim ljudima iz podzemlja. Čelnici MUP Srbije naveli su i svoja operativna saznanja da je Gavra učestvovao u nekim likvidacijama u prestonici, otmicama, ucenama, uterivanju dugova, da je kontaktirao sa krijumčarima droge, a povrh svega držao i privatan zatvor...
gradjanin
15.05.2015. 07:24
iza svega je udba,šta se promenilo,ništa,takoreći niko od njih nije u zatvoru nisu rasformirani i krivično gonjeni,sve je ostalo isto.
Onaj ko ih je stvorio dosli su mu glave verovatno nije badava.
Komentari (2)