Bogate gozbe i lovovi za diktatore
10. 12. 2016. u 18:20
U Titovom "Plavom vozu", u špartanju po Jugoslaviji, našlo se mesto i za diktatore kao što su bili Nikolae Čaušesku, Moamer el Gadafi, Idi Amin, Žan-Badel Bokasa i Kim Il Sung

Tito je bio srdačan domaćin Kim Il Sungu
VIŠE od 60 državnika vozilo se čuvenim "Plavim vozom", pravom pokretnom rezidencijom koja je napravljena za specijalne potrebe Broza.
Jedan čitav vagon voza, koji je prešao više od 600.000 kilometara, izgrađen je za Šarla de Gola, kako bi ga Tito konačno ubedio i privukao da poseti Beograd i Jugoslaviju. Ipak, Francuz je bio od reči i nikada nije ušao u ovaj voz, niti je posetio Tita i Srbiju, a sve zbog toga jer je streljao Dragoljuba Dražu Mihailovića!
Ovaj vagon je, ipak, dobio svoju namenu, jer je u krevetu De Gola spavala kraljica Velike Britanije Elizabeta Druga. Osim nje i mnogobrojnih lidera vodećih svetskih zemalja, kroz voz su prodefilovali i grčki kralj Pavle, rumunski predsednik Nikolae Čaušesku, Ahmed ibn Bela, Seku Ture, Dželal Bajar, Konstantin Karamanlis, princ Filip i princeza Ana...
Već 1955. Titu u posetu dolazi grčki kraljevski par - kralj Pavle i kraljica Federika. Prva destinacija im je bio Beli dvor, gde su razmenjeni pokloni i gde je priređena intimna večera. Interesantno je da im je Tito, tokom njihove turneje po Jugoslaviji, poklonio i par konja lipicanera, a od njih dobio antički zavetni šlem.
ZA GOSTE je, između ostalog, priređena i vojna parada sa svom mašinerijom, tenkovima i naoružanjem u Zemunu. Ovaj događaj nimalo nije bio slučajan, jer nešto ranije Jugoslavija je potpisala ugovor o vojnom savezu sa Grčkom i Turskom, što je zapravo bio ulazak na mala vrata u NATO. Tito ih je ugostio i u svojoj rezidenciji, u Užičkoj 15, a na druženju su bili prisutni i Joška i Miša Broz, Zlatica Broz, Jovanka...
Iz Beograda su grčki suvereni "Plavim vozom" otišli za Zagreb, gde su ih građani dočekali na ulicama, a zatim u Ljubljanu, u vilu "Bled", posle čega su usledili izlet u Bohinj, razgledanje Postojnske jame i, naravno - odlazak na Brione. Slede Split, doček u Gružanskoj luci... Tito i Jovanka su sa grčkim kraljevskim parom uživali u koncertu Balokovića i družili se sa izvođačima "Hamleta" na dubrovačkoj tvrđavi Lovrijenac. Grčki kraljevski par ponovo je bio u poseti 1956, kada je obišao Beograd, Brione, Rovinj, Poreč...
Te iste godine stiže i predsednik grčke vlade Konstantin Karamanlis sa suprugom. Večerali su u Belom dvoru, razmenili odlikovanja i poklone, družili se sa porodicom Broz u maršalovoj rezidenciji na Dedinju.
"PLAVIM vozom" se išlo u diplomatski lov. Tako je Tito vodio rumunskog predsednika Nikolaea Čaušeskua 1968. u lov na divlje svinje na gazdinstvu Tikveš na Belju. Između slikanja sa ulovljenom divljači, zabavljanja uz kulturno-umetnički program, vodili su se i ozbiljni politički razgovori.
Doček Čaušeskua u Beogradu

Posle lova, Čaušeskuu je priređen zvanični prijem u Beogradu. Jovanka Broz i Elena Čaušesku posetile su Narodni muzej, bile na izložbi Drezdenske galerije, šetale Kalemegdanom...
Par Čaušesku posetio je i Novi Sad, gde im je priređen ručak u restoranu "Petrovaradinska tvrđava", a domaćin im je bio Mirko Tepavac, predsednik PK SK. Obišli su kanal Dunav-Tisa-Dunav, razgledali zbirku Pavla Beljanskog... Čaušeskuovi su se "Plavim vozom" vozili do Hrvatske, gde su bili na Brionima i u Puli.
Sledeći put rumunski predsednik došao je u Jugoslaviju 1969, povodom radova na HE "Đerdap", pa opet 1970, kada je išao na Brdo kod Kranja i Bled. Čaušesku je ukupno osam puta bio u poseti Titu (1972, povodom završetka Đerdapa, 1973. na Brionima, zatim septembra 1976, opet 1977. i novembra 1978).
Čaušesku je bio i jedan od poslednjih državnika sa kojim se Tito sreo pre smrti, u decembru 1979, ali u Rumuniji.
"PLAVIM vozom" vozili su se i Moamer el Gadafi i njegova supruga Sofija, koji su prvi put došli u posetu Jugoslaviji 18. novembra 1973. Uzori mladom revolucionaru, koji je pučem došao na vlast 1969, bili su Naser i Tito, a Jugoslavija je bila jedna od prvih zemalja koje su priznale novu vlast. Gadafi je uvek govorio da je od Tita mnogo naučio. Stane Dolanc je tvrdio da je Tito mnogo puta pri susretima smirivao plahovitog pukovnika, koji je bio spreman da podrži svaki pokret koji bi srušio režime u državama koje se nisu slagale sa njegovim zamislima. Gadafi je u SFRJ dolazio više puta, a svoje prijateljske odnose sa njim isticali su mnogi tadašnji državnici, poput Džemala Bijedića, koga je Gadafi jednom prilikom pozvao da zajedno klanjaju u džamiji u Mostaru.
GADAFI nije bio jedini svetski lider sa "prefiksom" diktator koji je dolazio kod Tita. U trodnevnu posetu SFRJ 20. aprila 1976. došao je Idi Amin, vojni diktator i predsednik Ugande. Idi Amin je stigao sa suprugom, a Broz i Jovanka gostili su ih na Brionima.
U Jugoslaviju je dolazio i Žan-Badel Bokasa, car Srednjoafričke Republike (maj 1972). Najpre je sleteo u Beograd, gde su ga građani, na putu do Starog dvora, dočekali na ulicama. Razmenili su odlikovanja, a Jovanka i Bokasova supruga Katarina posetile su Osnovnu školu "Vladimir Iljič Lenjin" na Novom Beogradu.
Kod Tita je dolazio i predsednik Severne Koreje Kim Il Sung, juna 1975. Zvanični razgovori vođeni su na Brdu kod Kranja. Između ostalog, položio je venac na Spomenik revoluciji u Ljubljani i održao govor građanima ovog grada.
KOŽNA FOTELjA ISPOD LAVABOA
MNOGI strani državnici imali su priliku da vide Titov salon u kome se nalazi radna soba sa bibliotekom, zatim dve spavaće sobe, kupatilo, kao i paralelni, uski hodnik koji povezuje odaju za poverljive razgovore sa odajama za maršalovu ličnu poslugu i omogućuje kružno kretanje po vagonu. Kupatilo ima veliku porcelansku kadu i nišu za pranje nogu, kao i dva lavaboa sa ogledalima. Ispred Titovog lavaboa je kožna fotelja, a ispred Jovankinog je satenska. U radnoj sobi je rezbarija od ružinog drveta.
Umetničke slike Bjelića, Meštrovića, Konjevića i drugih majstora krasile su zidove "Plavog voza". Vlada Srbije ih je pre nekoliko godina sklonila na sigurno.
Poslednje Titovo putovanje "Plavim vozom" bilo je iz Ljubljane, gde je umro 4. maja 1980. Na sahranu veka u Beogradu, predsednikovi posmrtni ostaci voženi su u velikom svečanom salonu, a kovčeg je bio položen na sto. Zbog njegovih dimenzija, vrata voza su morala biti isečena, ali su odmah posle sahrane ponovo vraćena u prvobitno stanje.