Dupla šopska za DŽimija Kartera

Predrag Vasiljević i Danijela Milinković

12. 12. 2016. u 17:16

Za vreme posete Ričarda Niksona ostalo je upamćeno da je kolona vozila paralisala saobraćaj na raskrsnici kod "Londona", jer je on zaustavio automobil i rukovao se sa Beograđanima

Дупла шопска за Џимија Картера

Beograđani izašle na ulice da pozdrave Niksona

TITO je ugostio dva američka predsednika, Ričarda Niksona i Džeralda Forda, a samo nekoliko meseci posle smrti maršala, u septembru 1980, Jugoslaviju je posetio i treći - Džimi Karter.

Nikson je sa suprugom Pet 30. septembra 1970. došao u trodnevnu posetu Jugoslaviji. Prva stanica bio mu je Beograd, gde je sa Titom razgovarao u Belom dvoru i SIV-u, uživao u kulturno-zabavnom programu, koji su izveli članovi KUD "Ivo Lola Ribar" i "Kolo". Zasadio je i drvo u Parku mira. Za to vreme Jovanka i Pet obišle su Dom pionira.

Ostalo je upamćeno da je kolona vozila sa američkom delegacijom paralisala saobraćaj na glavnoj beogradskoj raskrsnici, kod "Londona", kada je Nikson iznenada zaustavio automobil i počeo da se rukuje sa Beograđanima. On se u dva maha, u gužvi koja se stvorila, čak i popeo na krov svog automobila i nekoliko puta uzviknuo: "Živela Jugoslavija". Na svečanoj večeri istog dana nazvao je Tita "divom na svetskoj sceni".

INTERESOVANjE svetske javnosti za ovu posetu bilo je veliko, a još više je poraslo kada je, samo dva dana uoči puta američkog predsednika u Beograd, stigla vest o smrti egipatskog lidera Nasera. Tito je odlučio da posetu ne odlaže i da na sahranu ide njegov "lični izaslanik", Edvard Kardelj. To je u Vašingtonu tumačeno izuzetnim interesom jugoslovenskog predsednika za susret sa Niksonom i složenom unutrašnjom i međunarodnom situacijom s kojom se Jugoslavija suočava.

Doček priređen Niksonu u Jugoslaviji posle sletanja aviona na surčinski aerodrom većina zapadnih medija ocenila je kao "umereno učtiv" ili "učtivo uzdržan". Izostao je direktan prenos na televiziji, pozdravni govor, a ceremonija dočeka je bila kratka.

I jugoslovenski ministar inostranih poslova Mirko Tepavac na sličan način je komentarisao ovaj događaj: "To je bilo relativno srdačno, ali vrlo dostojanstveno i sa onim stepenom uzdržanosti koji je morala da ima jugoslovenska javnost u odnosu na šefa jedne supersile sa čijim se spoljnopolitičkim potezima u mnogo čemu ne slažemo".

NAKON toga, odlaze u Zagreb, gde se narod takođe okupio na ulicama. Niksonovima je u Saborskim dvorima prijem priredio Jakov Blažević. Niksonova želja da od svih gradova u Jugoslaviji poseti jedino Zagreb predstavljala je svojevrsno iznenađenje za jugoslovenske zvaničnike. Da bi otklonio sumnje u pogledu političke pozadine svoje namere, Nikson je, kao gest poštovanja prema Titu, izrazio želju da vidi njegovo rodno mesto, Kumrovec. To je naišlo na pozitivan prijem kod Tita, koji je odlučio da, mimo utvrđenog programa, sam prati Niksona tokom njegove kratke posete Hrvatskoj. Zajedno sa Titom, Nikson je u Kumrovcu obišao maršalovu rodnu kuću.

* Džerald Ford i Josip Broz sa saradnicima

Posebno podozrenje izazvale su Niksonove reči "da duh Zagreba, duh Hrvatske, nikada nije uništen i nikada nije porobljen", "da će Hrvatska uvek živeti" i na kraju, uzvik izgovoren na jasnom srpskohrvatskom jeziku: "Živela Hrvatska!" i "Živela Jugoslavija".

Kasnije je Nikson o Titu rekao:

- On je lider koji ima svoje principe, smisao za humor,sjajno pamćenje, i on se nas Amerikanaca ne boji!

Titova zdravica Niksonu, na svečanoj večeri priređenoj u čast gosta, a u kojoj je pozvao na okončanje podele sveta na blokove, objavljena je i u biltenu američkog Kongresa.

DRUGI predsednik SAD koji je posetio Tita, 3. i 4. avgusta 1975. bio je Džerald Ford, u čijoj pratnji je bio i državni sekretar SAD Henri Kisindžer.

On je sa Titom (kao i Karter) zasadio drvo mira, za koje je tadašnji gradonačelnik Živorad Kovačević rekao da je srebrna jela koja potiče iz Kolorada, na šta se Ford nasmejao. Sa njim je bio njegov 23-godišnji sin Džek, i Kisindžerov 14-godišnji sin Dejvid.

Novine su pisale da je Ford ujutru, pre sastanaka, optrčao nekoliko krugova oko bivše kraljevske palate u kojoj je odseo, a iz koje se pruža pogled na Dunav, i plivao u bazenu sa hladnom vodom, koja ga, kako je rekao, drži budnim.

Tito je na zvaničnim sastancima izjavio da su stavovi Jugoslavije i SAD o Bliskom istoku identični, što je iznenadilo Kisindžera, koji je stajao iza Tita u trenutku dok je izgovarao ove reči.

Ford se u četiri oka sreo i s tadašnjim premijerom Džemalom Bijedićem. On ga je ponudio cigarom, ali je Ford rekao da puši samo lulu i uzvratio ponudu Bijediću, koji je rekao da ne puši već osam godina.

Mediji su pisali da na beogradskim ulicama kojima je Ford prošao nije bilo toliko ljudi da ga pozdrave kao kada je dolazio Nikson. Bilo ih je oko 150.000, što je poprilično s obzirom na godišnje odmore i činjenicu da je stigao u nedelju uveče. Pričalo se da je Niksona pozdravilo milion ljudi.

TREĆI američki predsednik koji je posetio Jugoslaviju, posle Titove smrti, u septembru 1980. bio je Džimi Karter. Sa njim se Tito sreo u Vašingtonu dve godine ranije, 1978. Karter je sa suprugom Rozalijom, između ostalog, u Beogradu ručao u restoranu "Milošev konak".

Svedoci se sećaju da je u restoranu u tom trenutku bila i đačka ekskurzija iz Bosne, koju je Karter pozdravio i popričao sa učenicima i profesorima. Gostima iz SAD posluženi su šopska salata, proja i drugi specijaliteti naše nacionalne kuhinje, koji su im se toliko svideli da su se raspitali za recept. Novine su pisale da su "pojeli sve do poslednje mrvice", a u "Novostima" je sutradan osvanuo naslov - "Dupla šopska za Džimija".


DELEGACIJA U SEDAM AVIONA

DžERALD Ford je u Beograd doputovao sa suprugom, sinovima i velikim brojem saradnika i stručnog osoblja. Osim predsedničkog aviona, sletelo je još šest drugih za raznovrsnu logističku podršku. Teme razgovora bile su slične današnjim - terorizam, dešavanja na Bliskom istoku, ekonomska kriza... Ford je posle sastanka u SIV-u rekao da su razgovori bili prekratki i da je bilo reči i o bilateralnim ekonomskim i vojnim odnosima.

- A u oba slučaja čvrsto sam stavio do znanja da sam lično veoma zainteresovan zbog njihovog značaja - rekao je Ford.

Tito se nadovezao rekavši da mu je bilo teško da da bilo kakvu izjavu "pošto je predsednik SAD već rekao sve što sam želeo da kažem".

- Mislim da je predsednik Ford mogao da vidi da narodi Jugoslavije - a to ste, gospodine, mogli da prosudite na osnovu dočeka koji su vam priredili - žele dobre odnose sa SAD - rekao je maršal.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije