Skandali prate Nagradu Beograda

Živorad Ajdačić

27. 04. 2017. u 17:55

Milorad Perović, predsednik Skupštine grada, odbio je da potpiše Nagradu grada Beograda za novinarstvo. Čudni kriterijumi Saveta RRA prilikom dodele nacionalnih frekvencija

Скандали прате Награду Београда

ZBUNjENOST Šta sve kriju zidovi Skupštine grada Beograda

PORED lošeg programa i nekih čudnih odluka da određeni događaji budu uvršteni u proslavu "Dani Beograda" 2006.godine, a nisu bili dostupni građanima već isključivo uskim krugovima ljudi, ova manifestacija ostaće zabeležena i po incidentu oko dodele Nagrade grada Beograda. Vrhunac događanja bila je rešenost Milorada Perovića, predsednika Skupštine grada, da ne potpiše Nagradu grada Beograda koja se dodeljuje za novinarstvo.

Koalicioni žiri je sastavljen - na predlog odbornika DS, izabrani su novinari Dušan Miklja, Gordana Suša i predsednica Nezavisnog udruženja novinara Srbije Nadežda Gaće, na predlog DSS izabrana je novinarka lista "Danas" Safeta Biševac, a kolumnistu nedeljnika "Vreme" Ljubomira Živkova predložio je G 17 plus.

NOVINARSKO priznanje dobile su autorke "Peščanika" emisije Radija B 92 (koja se emituje svakog petka) Svetlana Lukić i Svetlana Vuković, kao i glavni i odgovorni urednik "Blica" Veselin Simonović. Žiri koji je odlučivao o tome ko će poneti Nagradu grada Beograda, između ostalog mogao je da pročita i sledeće "opservacije" Svetlane Lukić o Vojislavu Koštunici i Borisu Tadiću. Da li je to bilo od presudnog značaja da se njoj i njenoj koleginici dodeli nagrada, znaju samo članovi žirija, jer prema nepodeljenim ocenama, emisija je predstavljala politički pamflet u kojem se iz nedelje u nedelju sve najgore govorilo o Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici:

"Zamišljam Koštunicu kako klima glavom i kad ga pitaju: 'Predsedniče, da ubijemo onog Đinđića?' 'Da, da', rekao je odsutno, i otišao do prozora svog predsedničkog kabineta da vidi šta mu rade sove." (17. 2. 2006)

"Koštunica radi tačno ono što misli da treba da radi, ali je suviše lukav i suviše bedna kukavica da izađe i kaže ono što mu srce ište." (31. 3. 2006)

"Naša raketa bez navođenja, predsednik Tadić, svašta je ispričao u Moskvi, gde je opet bio u crkvenodržavnoj poseti. Da li mu je slovenska krv udarila u glavu ili ga je inspirisala neka lepa Ruskinja koju je sreo šetajući po Crvenom trgu, tek, odande nam je 'ladno poručio da Kosovo treba podeliti, i pri tome se pozvao ne na Ćosića, nego na Zorana Đinđića. Kao, to je bila Đinđićeva ideja, a poznato je kako je on, Tadić, veran sledbenik i poštovalac ideja Zorana Đinđića. On je u stvari isto što i Đinđić, samo mnogo lepši." (18. 12. 2005)

"Predsednik Tadić je primio svakoga ko je prošao pored Predsedništva i ljubazno mu rekao dobar dan. Primio je vaterpoliste, košarkaše, đake prvake, i onog našeg naučnika koji radi na kloniranju. Savetnici mu nisu rekli da bi mu lepo stajalo da primi članove porodica žrtava srpskih 'Škorpiona'." (3. 2. 2006)

SVOJU doslednost Milorad Perović objasnio je sledećim rečima: "Svesno nisam potpisao tu odluku žirija, jer mislim da novinarke u svojoj emisiji 'Peščanik' koriste jezik teške mržnje. Ja takve javno izgovorene reči nisam čuo ni video ni u jednom mediju. Takođe, bilo je nekih čudnih događaja oko tih diploma u kabinetu gradonačelnika, ali nisam bio unutra, pa ne bih ništa dalje pričao."

Gradonačelnik Nenad Bogdanović je rekao da, osim što je potpisao diplome, ništa drugo se nije dogodilo u njegovom kabinetu, kao i da ne razume tu izjavu o čudnom dešavanju. "Šta može biti čudno ako ja samo protokolarno treba da potpišem diplome."

Portparol stranke DSS Andrija Mladenović, uz ocenu da "Peščanik" svojim kvalitetom i sadržajem ne zavređuje Nagradu grada Beograda, dalje je istakao da ta emisija nema nikakvu vrednost. "Puna je mržnje prema svima onima koji misle drugačije i ne vidim čime je zaslužila da dobije ovo vredno priznanje. Šta su članovi komisije videli i zašto su se odlučili baš za ovu emisiju, ne znam."

POSLE prvog javnog konkursa u istoriji domaće radiodifuzije, dodela nacionalnih dozvola za emitovanje programa u sledećih osam godina izazvala je potrese i ogorčenje šire javnosti, a posebno u oblasti informisanja od strane Udruženja novinara Srbije, Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Kulturno-prosvetne zajednice Beograda, Udruženja dramskih pisaca Srbije, kao i drugih umetničkih udruženja, institucija kulture, javnih i kulturnih radnika i ministra za kulturu i informisanje Dragana Kojadinovića. Zamerke, kritike, osude, ogorčenja... na odluku Saveta za RRA (kojom su dozvole dobile: TV B 92, Pink, Foks, Avala, Košava - Hepi), izrečene u sredstvima informisanja, u potpunosti su opravdane.

AKO su se kriterijumi za dobijanje nacionalnih frekvencija ticali transparentnosti vlasničke strukture, ekonomske održivosti, planova za razvoj domaće radio i TV difuzije, ponašanja, iskustva, rejtinga i programa tokom prethodnih godina, kao i ponašanja tokom konkursne procedure, onda se postavlja pitanje na osnovu kojih kriterijuma je baš ovih pet TV stanica dobilo nacionalnu frekvenciju ili zašto TV BK nije među prvima dobila dozvolu, pošto ispunjava sve navedene uslove, a za 12 godina postojanja odlikovala se profesionalnošću, kadrovima, programima (informativni, umetnički, kulturni, zabavni, filmski, serije sopstvene proizvodnje, naučni, dečji, kontakt-emisije, prenosi, revijalni, sportski...).

ČIME se rukovodio Savet RRA kada je nacionalnu frekvenciju dodelio TV Avali, koja nije postojala: nije imala prostorije, opremu, nije imala zaposlene, i kao takva nije mogla ni da se kandiduje?! Koji kriterijum je Savet imao za TV Košava, koja je emitovala porno-filmove, emisije o okultnom i natprirodnom, SMS-ove erotskog sadržaja? Zašto je Savet dao dve nacionalne frekvencije televizijama gde su osnivači, vlasnici ili finansijeri iz Amerike: TV Foks i TV B92 (finansijer Soroš)? RTL, najveća medijska grupacija u Evropi, koja je emitovala program u 11 zemalja, imala 32 TV stanice, a u 2005. godini ju je gledalo dve stotine miliona ljudi, i koja je planirala ulaganja veća od 100 miliona evra i zapošljavanje najmanje 250 ljudi, nije dobila naklonost Saveta?!

POSTAVLjA se pitanje stručnosti, iskustva, autoriteta..., a posebno sukoba interesa pojedinih članova Saveta (Cekić i Vasić), koji su bili akcionari Radio Indeksa, koji je dobio radio-frekvenciju, mada ga više niko nije slušao. Pored toga što je način na koji je Radio Indeks dobio mogućnost emitovanja na nacionalnim talasima sporan, treba reći da je to onaj isti Indeks koji su devedesetih vodili sadašnji članovi RRA Nenad Cekić i Aleksandar Vasić. Taj i takav Indeks non-stop se preganjao sa B 92 oko stranih donacija. Cekić i Veran Matić su imali otvorene, javne sukobe oko dobijanja ili podele stranih donacija.

Treba se podsetiti koliko je afera pratilo osnivanje i rad RRA, kako je tekao izbor Nenada Cekića, zašto su napustili Savet Miroljub Radojković, Vladimir Vodinelić i Snežana Milivojević.

Ako u konkursu za dobijanje nacionalne frekvencije jedan od uslova nije bio i "moralno-politička podobnost", stranačka pripadnost ili neki dragi prikriveni interes, teško je razumeti šta se desilo.


POLICIJA GASI BK TELEVIZIJU

ODLUKA Saveta RRA da nasilno, uz pomoć policije, ugasi BK TV izazvala je revolt i ogorčenje širom Srbije i šok zaposlenih. To je opasan primer autokratije, zloupotrebe i kršenja zakona i ovlašćenja, a sumnju i dobre namere Saveta podstiče i neuobičajeni način izvršenja odluke uz ponoćni upad snaga MUP-a, isključenje struje i predajnika i onemogućavanje emitovanja preko kablovskih distributera.


SUTRA: CENTAR ZA RASPARČAVANjE SRPSKOG JEZIKA


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije