Internet kao bojno polje
09. 09. 2018. u 18:11
Kad se pomene pojam haker, većina odmah pomisli na "Anonimuse", na ljude koji sakriveni iza svojih računara izazivaju razorni cunami na internetu i obaraju sajtove svetskih vlada

Edvard Džozef Snouden je otkrio tajne projekte o nadziranju
NEKADA su pirati plovili morima napadajući i pljačkajući brodove i luke, dok danas savremeni pirati krstare sajber-prostorom i rade isto, samo na moderan način - ne pomerajući se iz stolice. Hakerski rat su mnoge zemlje izgubile pre njegovog početka, jer nemaju odgovarajuća sredstva ni prava doktrinarna rešenja. Reč je o ratu u kojem su najugroženiji sofisticirani sistemi, informatički resursi i njihovi osetljivi elektronski uređaji.
Naslovi "Hakeri američke vojske upali u ruske sisteme!", "Kinezi ukrali podatke o vojnim projektima SAD", "Predizborni hakerski rat u Rusiji", "Hakerska paljba širom planete" i nebrojeni drugi svedoče o tome da je internet postao svetsko sukobište.
STRUČNjACI za savremene IT sisteme upozoravaju da najveću opasnost u regionu i dalje predstavlja upotreba interneta za vrbovanje i regurutovanje novih snaga za Islamsku državu Irak i Levant (ISIL), kao i širenje panike vrlo radikalnim i pretećim izjavama. Hakeri sa Balkana, koji su članovi nekih internacionalnih hakerskih grupa, poput "Anonimusa" ili grupa povezanih sa ISIL-om mogu biti mnogo opasniji ali u većini slučajeva njihovi ciljevi su globalnog karaktera i nisu direktno usmereni na regiju.
Informatičari, takođe, ukazuju na masovne napade hakera na medije i medijske kuće, u Srbiji se gotovo jednom nedeljno događaju ovi napadi koji za cilj imaju prekid servisa. Smatra se da iza nekih od ovih napada stoje hakerske grupe sa Kosova i iz Albanije, kao i hakerske grupe povezane sa delovanjem ISIL-a u regionu, koje deluju sa područja BiH, Austrije i još nekih zemalja Evrope.
- HAKER je lice koje, u komppjuterskom žargonu, brzo uskače u kompjutersku mrežu i još brže iz nje iskače - objasnio je pukovnik prof. dr Svetozar Radišić. - Za ovu vrstu umnih akrobacija i napada na tuđe informacije i interese najpogodnija je informatička mreža - internet, ali su napadima podložni svi umreženi elektronski sistemi.
Brajan O'Higins, iz kompanije za pakovanje podataka u šifrovane pakete za prenos preko interneta, zabrinuto je konstatovao: "Ne postoji idealno zaštićen kompjuter", a Dejvid Brener, analitičar u kompaniji "Volt Vilen Braun", kaže da su "hakeri podlegli mračnoj strani ljudske prirode u eri informatičke tehnologije".
- KORISNICI umreženih računara strahuju od tri tipa "komppjuterskih kriminalaca" - navodi Radišić. - Prvu grupu čine "provalnici", koji proveravaju i uvežbavaju svoju sposobnost da se ubace u kompjuterski program, drugu "huligani", koji stvaraju i ubacuju viruse u korisničke programe, a treća, najopasnija grupa, jesu hakeri koji traže i zloupotrebljavaju informacije radi obmane ili zabave - iz obesti. Eventualni upadi hakera u vojne komande i vojne informacione sisteme predstavljaju novi oblik ugrožavanja bezbednosti zemalja, što uslovljava nova strategijska i doktrinarna odbrambena rešenja.
INFORMATIČKI rat je i u Vašingtonu "vruća tema", a sastoji se, pored ostalog, i od hakerskog rata. Stručnjaci kažu da je hakerski rat deo mrežnog rata.
- Upadi u informativne sisteme i mreže, radi prikupljanja i ubacivanja podataka i ometanja rada, mogu da budu veoma opasni, ali su opasniji po svojoj prirodi ubačeni programi s namerom da remete ili unište postojeće programe u računarima - objašnjava Radišić. - Proizvodnja "zaraznih" programa, "virusa" i njihovo ubacivanje u elektronske mreže su, nažalost, svakodnevni koliko i proizvodnja programa za softversku samozaštitu. Ubacivanje virusa u kompjuterske mreže postala je vrsta sve opasnije zabave, sa nesagledivim posledicama. Retko ko nije čuo za kompjuterske viruse poput poznatih "Mikelanđelo", "Ping-pong", "Logička bomba", "Trojanski konj", Code red i slične. Brojni su virusi nastali posle navedenih.
VELIKA Britanija je još 2001. godine u Zakon o terorizmu, unela odredbe o hakerima. Tako je postala prva država koja je odlučila da se zakonskim sredstvima bori protiv kompjuterskih "čarobnjaka". Godinu dana kasnije i Interpol je krenuo u potragu za sajber-kriminalcima, a na dan rušenja "bliznakinja" u Njujorku Vlada SAD je povukla istorijski potez - pozvala je hakere u borbu protiv hakera!
- S obzirom na to da su najsavremeniji informacioni sistemi poput interneta, satelita, Avaksa, raketnih lansera i kosmičkih platformi, idealni za napade hakera, prirodno je da strepe i velike sile - objašnjava pukovnik Radišić. - Tog problema nisu oslobođene ni male zemlje, jer munjevito, zbog sve veće umreženosti, preuzimaju nove tehnologije. Zato istraživači u oblasti teorije ratne veštine, stručnjaci u odbrambenim sistemima i doktrinolozi moraju učiniti više, ne bi li našli rešenja protiv hakerskih operacija i kompjuterskog terorizma.
VELIKU kontroverzu izazvao je Edvard Džozef Snouden kada je u javnost izneo tajne dokumente koji su pokazali postojanje velikog broja tajnih projekata nadziranja, kao na dokumente koji pokazuju da su SAD sprovodile hakerske upade u računare širom sveta. Posle objavljivanja dokumenata NSA i CIA 2013, prebegao je najpre u Hongkong, a kasnije u Moskvu, gde ga je dočekao diplomatski automobil koji je verovatno pripadao Ekvadoru. Snoudenu su tada pomogli organizacija "Vikiliks " i njen osnivač Džulijan Asanž. Venecuela mu je ponudila azil, međutim, dobio ga je od Rusije.
Zanimljivo je da je ovaj bivši američki obaveštajac koga Rusi štite od američkih vlasti, optužio ruskog predsednika Vladimira Putina da je pokrao poslednje izbore, na kojima je dobio 76.66 odsto glasova.
- Punjenje glasačkih kutija koje je snimljeno danas u Moskvi i širom Rusije je pokušaj da se ukrade volja više od 140 miliona ljudi. Tražite pravdu, tražite zakone i sudove koji važe. Uzmite svoju budućnost nazad - objavio je tada na "Tviteru" Snouden.
IAKO su se utišali tokom zadnjih nekoliko godina, kad se pomene pojam haker, većina odmah pomisli na "Anonimuse". To su ljudi koji sakriveni iza svojih računara izazivaju razorni cunami na internetu, obaraju sajtove svetskih vlada, objavljuju snimke internog konferencijskog poziva američkog FBI, elektronske pošte sirijskog predsednika... Kako sami za sebe kažu, "oni su legija", može se reći bezlična armija koja je snažnija nego bilo koji pojedinac, i zato ulažu mnogo napora u to da ostanu nedefinisani i amorfni, a cilj ove grupe je "sveobuhvatna revolucija u SAD".
Oni ne žele da ih ljudi povezuju sa konkretnim licima, hoće da ostanu "bauk" bez lica. Mogu da sede iza svog laptopa u bilo kom kafeu u Indoneziji, Tokiju, Los Anđelesu ili u nekom siromašnom kvartu Pariza i Londona. Ili u predgrađu Beograda.
- Anonimusi ste vi. Vi nećete biti uskraćeni za slobodu govora, slobodu štampe, slobodu udruživanja i vaše univerzalno pravo da slobodno pristupate informacijama, kako u stvarnom životu tako i na internetu - kaže "anonimni" glas na jednom od njihovih klipova, koji se redovno pojavljuju na "Jutjubu".