Kler stvara Pavelićevu državu

U SAUČESNIŠTVU katoličkog klera s Pavelićevom zločinačkom državom odlučujući faktor je bio krajnje verski karakter ustaškog pokreta koji je stremio da obnovi staro hrvatsko kraljevstvo koje je imalo vazalski odnos prema papi. Poglavnikov pokret "u ime Boga" karakterisao je ekstremni katolicizam koji ga je razlikovao od nemačkog nacionalsocijalizma i italijanskog fašizma. Još u godinama ilegalne aktivnosti Pavelićev pokret je pridobio mnoge aktiviste iz hrvatskog klera i bez pune podrške veoma rasprostranjene i hegemonske Katoličke crkve ovakva hrvatska država ne bi mogla ni da nastane.

Gotovo svi katolički sveštenici i njihova bratstva daju, dakle, punu i osvedočenu podršku novonastaloj ustaškoj diktaturi. Podršku koja ide čak do gordog i otvorenog saučesništva i posle prvih etničkih pokolja. Kao primer navešćemo jedan članak koji je 10. aprila 1942. objavljen u novinama "Vrhbosna", a čiji je potpisnik Dragutin Kamber, sekretar sarajevskog nadbiskupa Ivana Šarića:

"(Možemo) ustvrditi, bez bojazni da budemo opovrgnuti, da smo se mi hrvatski katolički svećenici od samog početka našli u veoma velikoj većini na strani onih ljudi koji su pripremili došašće Nezavisne Hrvatske. Ova država je naša tvorevina."

SLUŽBENI organ Zagrebačke nadbiskupije, "Katolički list", 21. aprila 1941. godine, komentarišući napad na Jugoslaviju od strane nacifašističkih trupa, dolazak Pavelića u Zagreb i uspostavljanje ustaške diktature, takve događaje pripisuje "Svemogućem Proviđenju":

"Ovi su događaji omogućili stvaranje Nezavisne Države Hrvatske. Zato je hrvatska država činjenica. Naši preci su je u sebi nosili stoljećima kao ideal sve dok je Svemoguće Proviđenje nije ostvarilo u ljetu velikog narodnog jubileja. Katolička crkva koja 1.300 ljeta duhovno vodi hrvatski narod u svim teškim i veselim vremenima, sjedinjuje svoju radost s radošću hrvatskog naroda u ovim danima uspona i ponovnog stjecanja državne nezavisnosti."

PUNA podrška Hrvatske katoličke crkve ustaškoj diktaturi uspeva da potvrdi čak i antisemitski fanatizam. O tome svedoči katolički časopis "Glasnik Sv. Ante", po statutu posvećen kultu Sv. Ante, koji u broju 5-6 iz juna 1941. piše:

"U Hrvatskoj ima preko 30.000 Židova. U zagrebačkoj oblasti ima ih 12.000... U našim najsiromašnijim krajevima (Lika, Hercegovina, Gorski Kotar, Dalmatinska Zagora i dalmatinski otoci) nema nijednog Židova zato što tamo nemaju prigodu da pljačkaju. Poglavnik je izjavio da će židovsko pitanje biti korjenito riješeno."

Katolička akcija, organizacija katoličkih laika ustanovljena papskom enciklikom Ubi arcano Dei consilio pape Pija XI, 23. decembar 1922, koju je organizovao i razvio lično monsinjor Stepinac, Veliko križarsko bratstvo, Hrvatsko katoličko akademičko društvo "Domagoj", Katolička studentska udruga "Mahnić", Veliko križarsko sestrinstvo, brojne župne crkve, rekreativni kružoci, katoličke škole i sva struktura Hrvatske katoličke crkve mobiliše se na podršci i širenju ustaške ideologije i na ubeđivanje vernika da je Bog blagoslovio surovu poglavnikovu diktaturu.

FANATIČNIM misticizmom naročito je bilo zatrovano društvo "križara", čiji je simbol očito krst. Nastali su 1920. kao "Hrvatski orlovi". "Križari" su 1941. brojali 540 lokalnih sekcija, sa oko 30.000 upisanih članova (studenti, seljaci, radnici. Razvijali su burnu aktivnost (sastanci, seminari, konferencije, logorovanja). Izdavali su dva lista: nedeljnikom "Nedjelja", koji je bio namenjen križarima, i mesečnikom "3a vjeru i dom", namenjenim križaricama. Dolaskom Ante Pavelića križari masovno postaju militantne ustaše, a njihovi rukovodioci prve starešine diktature: predsednik "Križara", Feliks Niedzielski postaje viceprefekt i vođa Ustaške mladeži.

"Križarska" propaganda predstavlja bogohulnu mešavinu ustaške apologije i verskog fanatizma, kao što piše u časopisu "Nedjelja" od 6. jula 1941:

"Ustaška Hrvatska biti će Isusova i naša, i ničija druga. Sav hrvatski narod, od našega voljenoga Poglavnika do najmanjega djeteta, osjetio je u ovim danima Isusovu ruku."

MESEC dana kasnije "Nedjelja" objavljuje članak pod naslovom "Križari u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj", u kojem se tvrdi:

"Kako god čvrsto vjerujemo u Boga tako čvrsto vjerujemo u Poglavnika... Ispunjava se pravda, padaju naši protivnici."

Razni predstavnici križarskih organizacija koje su rasute po provinciji, kao ona u Gospiću (na čijem čelu se nalazio ustaški prefekt Jurica Frković, koji je bio ustaški stožernik, a zatim župan velike županije Gacka-Lika), sarađuju na organizovanju masovnih pokolja. Za vreme jednog prijema priređenog za "križare" u jesen 1942. monsinjor Stepinac će ih ovako pozdraviti:

"Neka naš današnji sastanak posluži kao nadahnuće vašem radu i neka bude potvrda radnog i svestranog obilježja vaše organizacije." ("Nedjelja", 18. oktobra 1942).

Puno saučesništvo Hrvatske katoličke crkve s ustaškom diktaturom ozvaničeno je 26. juna 1941, kada prilikom svečanog susreta najviših dostojanstvenika Crkve i poglavnika monsinjor Stepinac jamči Paveliću "vjernu i lojalnu suradnju za veliku budućnost naše domovine" (Stepinčev dnevnik, 29. juna 1941).

SARADNjU primas Hrvatske potvrđuje u brojnim javnim prilikama, često prisustvujući i svečanostima ustaškog režima i okupacionih nacifašističkih snaga. U svojstvu zagrebačkog nadbiskupa, Stepinac je, na primer, prisustvovao svečanom otvaranju Sveučilišne nedelje za nemačku i hrvatsku vojsku 1941,zatim na inauguralnoj svečanosti Kongresa koji je organizovan u Zagrebu 28. oktobra 1941, u čast proslave godišnjice fašističkog marša na Rim.

Političko-ideološko-verski sporazum između poglavnika i monsinjora Stepinca bio je veoma konkretan: ustaški režim postavlja sebi cilj da Nezavisnu Državu Hrvatsku pretvori u jedinstvenu zemlju u svetu - na stranu grad Vatikan - koja će biti nastanjena samo vatrenim katolicima, a katolički kler odaje Pavelićy dužno priznanje.

Kanonik Kolarek, u "Katoličkom listu" od 8. avgusta 1941, označava poglavnika kao "prvog sina hrvatskog naroda", "obnovitelja hrvatske države", "povijesnu ličnost koja se nije vidjela stoljećima", i zaključuje da je "hrvatska država činjenica koju su generacije nosile u svom srcu kao ideal sve dok ruka Proviđenja (preko Ante Pavelića) to nije ostvarila".

PAVELIĆ VERUJE U ČUDA

"KATOLIČKI list", koji je izdavala Zagrebačka biskupija i čiji je pročelnik bio primas hrvatski, nadbiskup monsinjor Stepinac , u broju 41 od 7. juna 1941. objavljuje članak pod naslovom "Nezavisna Država Hrvatska". Tekst je potpisao urednik časopisa kanonik Janko Penić. U ovom natpisu se slavi ustaški diktator Pavelić: "Poglavnik je vratio Katoličkoj crkvi njenu drevnu, tradicionalnu božansku vlast koja je u staroj Jugoslaviji znatno trpjela. Poglavnik posvećuje veliku pažnju vjeri i čudima."

(SUTRA: Ustaški diktat - pokatoličiti se ili umreti)