UDBA spojila ljute neprijatelje

Marko Lopušina

18. 10. 2019. u 19:33

Kao ugledni emigrant, Milan Stojadinović je bio u prilici da vrlo lako prikupi sve informacije o političkim protivnicima socijalističke Jugoslavije, za koje je Udba bila zainteresovana

УДБА спојила љуте непријатеље

Milan Stojadinović i Ante Pavelić u Buenos Ajresu

POSLE dogovora predstavnika jugoslovenskih vlasti i dr Milana Stojadinovića o saradnji, njegov prvi zadatak je bio da locira gde se nalazi poglavnik ustaške zločinačke države Ante Pavelić. Sumnjalo se da je on pronašao utočište u Urugvaju. Međutim, već u prvom izveštaju bivšeg predsednika Kraljevske vlade ta dilema je rešena.

- Pavelić sigurno nije u Urugvaju. On je u Argentini. Malo se kreće, ostario je i vrlo loše izgleda, zato se malo pojavljuje među ustaškom emigracijom kako se njegove pristalice ne bi demoralisale - javljao je Milan Stojadinović.

Argentina je bila sigurno utočište za ratne zločince iz Drugog svetskog rata i političke emigrante. Sedam hiljada ustaša je našlo utočište u ovoj zemlji, među njima je bilo i nekoliko stotina ratnih zločinaca na čelu sa Ante Pavelićem. Svi su imali pasoše izdate u Institutu Sveti Jeronim, sa lažnim imenom. Veliki broj ustaša dobio je zaposlenje po raznim argentinskim ministarstvima, radiju i televiziji iako nisu znali španski jezik. Ante Pavelić je od ukradenog zlata sebi i svojoj porodici sagradio modernu vilu u predgrađu Lomas de Palamor.

MILAN Stojadinović, kao ugledni emigrant, bio je u prilici da vrlo lako i brzo prikupi pouzdane informacije o političkim protivnicima Tita, za koje je Udba bila posebno zainteresovana. O takozvanoj ustaškoj vladi u Argentini njegov izveštaj je kratak: "Ustaše su krvožderne. U Argentinu su došle po želji predsednika Huana Perona i deluju pod zaštitom Katoličke crkve. U ustaškoj vladi važnu ulogu odigrao je dr Branko Benzo, bivši konzul u Berlinu, koji je uspeo da uđe u društvo Huana Perona. Kada se kod Benza javila ambicija da postane vođa Hrvata u emigraciji, došao je s Ante Pavelićem u oštar sukob. Preko njega sam dobio informaciju da su ustaše pripremale 300 naoružanih ljudi za učešće u Estenzorovom prevratu u Boliviji. A to može biti opasnost za Peronovu vladu, jer ako su jednom bili kupljeni, mogli bi lako da se okrenu i protiv Huana Perona".

Posle iscrpnih informacija, koje je Mercedes dao Udbi o ustaškom poglavniku, u Beogradu je zaključeno da Milan Stojadinović ima jak interes da reši enigmu Pavelić. Karlos, odnosno konzul M. Piljuga u svojoj depeši javlja čelnicima Udbe: "Čini nam se da je Mercedes prema Veverici odlučniji nego ranije. Zbog svega toga mi bismo predložili da se nastavi sa postojećom linijom: korišćenje u informativnom pogledu i priprema za javni istup protiv Veverice. Kad o tome govorimo ne vidimo mogućnost da se oko njega okupi neka grupa, čak ni njemu to ne bi odgovaralo u sadašnjem momentu. On bi sam hteo da raskrinkava Vevericu i to na jednom vrlo širokom planu: prva emigracija, stara Jugoslavija, NDH i nova emigracija. S toga bi sačekali sa svakom drugom namerom i nastavili kako smo počeli."

KADA je Stojadinović odlučio da ide do kraja prema Anti Paveliću postavio je Titu i Udbi određene uslove - želeo je da njegova porodica bude slobodna, da dobije uvid u Arhiv Jugoslavije, da bi mogao da napiše svoje memoare i da poseti Evropu i možda sretne stare prijatelje. Politički vrh FNRJ i Udbe odobrio je sve što je Mercedes tražio.

Mercedes, odnosno Stojadinović, se uspešno približio Paveliću, postali su "prijatelji", njihove porodice počele su međusobno da se posećuju. Stojadinović i poglavnik Ante 1954. postigli su dogovor o mirnom razlazu Srba i Hrvata.

Kako su Milan Stojadinović i Ante Pavelić delili Jugoslaviju? Prvo su predvideli raspad FNRJ Jugoslavije na tri nezavisne države: Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju. Prema sporazumu dvojice "lidera" u emigraciji, Hrvatska bi ostala u okviru avnojskih granica, a Bosnu bi podelila sa Srbijom granicom koja bi išla rekama Bosnom i Neretvom.

- Nama Sarajevo, vama Banjaluka koja je, doduše, srpska, ali za ljubav mira učinili bismo taj ustupak, a kao protivuslugu tražićemo Dubrovnik - govorio je Stojadinović.

RIMSKI dnevnik "Il Tempo" je 11. avgusta 1954. godine objavio vest o političkom sporazumu između bivšeg predsednika jugoslovenske vlade dr Milana Stojadinovića i poglavnika ustaške NDH dr Ante Pavelića: "Iz Buenos Ajresa stigla je vest o izmirenju Stojadinovića i Pavelića, dvojice ljutih neprijatelja pre i posle Drugog svetskog rata. Stojadinović i Pavelić, u prisustvu najbližih saradnika, obavezali su se da priznaju buduće samoopredeljenje hrvatskog i srpskog naroda kada bude srušena Titova Jugoslavija, te će zajednički raditi na stvaranju nezavisne države Srbije i nezavisne države Hrvatske..."

Sporazum Stojadinović - Pavelić je proizveo negativne reakcije od strane hrvatske i srpske emigracije. Pavelić je proglašen za nacionalnog izdajnika od dobrog dela ustaških sledbenika, koji su smatrali da je svaki sporazum sa Srbima ravan veleizdaji. Komunistička Jugoslavija je zvanično osudila sporazum, ističući da Pavelić i Stojadinović nisu predstavljali više nikog.

Tajni agent Mercedes je ovu akciju vodio tačno po zadatku Udbe. Pošto je Stojadinović uspešno iskompromitovo Pavelića kod ustaša, jugoslovenske vlasti su mu amnestirale mlađeg brata. Dragomir Stojadinović je 1955. godine pušten iz zatvora pre isteka kazne, pred odlazak u Argentinu sastao se sa Aleksandrom Rankovićem sa kojim je postigao dogovor o radu protiv Pavelića i ustaša u ovoj južnoameričkoj zemlji. U Argentini je preko Dragomira išla veza između jugoslovenskih vlasti i Milana Stojadinovića.


POGLAVNIK KAŽNjEN ZA ZLODELA

UDBA i agent Mercedes nisu likvidirali Antu Paveliću, jer je to pošlo za rukom četniku Branku Jovoviću. On je izvršio atentat na Antu Pavelića 10. aprila 1957. u Lomas de Palamor, predgrađu Buenos Ajresa. Iako je pogođen sa sa dva metka, ustaški zlotvor je preživeo. Dve i po godine kasnije, 28. decembra 1959. umro je u Madridu od rana zadobijenih u atentatu. Time je, na neki način, i tajni agent Mercedes doprineo da ustaški poglavnik bude kažnjen za svoja zlodela. Milan Stojadinović je umro u svojoj kući u Buenos Ajresu 1961. godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije