Zaraze odnele više života od ratova

Dragana Matović

15. 05. 2020. u 18:49

Epicentar azijskog gripa bio je u Singapuru. Pandemija je trajala od 1957. do 1958. i odnela je nekoliko miliona života. Samo u SAD, od ove zaraze, umrlo je 70.000 ljudi

Заразе однеле више живота од ратова

Dr Radmilo Petrović Foto - dokumentacija "Novosti"

PANDEMIJE koje su do sada pogađale planetu odnele su između 300 miliona do pola milijarde ljudskih života, daleko više nego svi ratovi zajedno, a najveći broj, kako tvrde stručnjaci, uzrokovali su virusi gripa. Milionske žrtve u prošlom veku uzeli su prvo azijski (1957-1958), a potom hongkonški grip (1968-1969), pre njih španska groznica (1918-1920).

Neki istoričari tvrde da nije bilo španskog gripa ne bi bilo ni Drugog svetskog rata. Navodno je američki predsednik Vudro Vilson u završnici pregovora u Versaju oboleo. Nagađa se da je baš zato mirovni sporazum, za koji je on dobio Nobelovu nagradu za mir, ostao "pretvrd" za Nemačku, što je kasnije dovelo Adolfa Hitlera na vlast.

Posle španske groznice usledila je epizoda gripa iz 1946. godine, koju su neki stručnjaci bili skloni da proglase pandemijom. Ali, tek 1957. godine došla je prava pandemija azijskog gripa, a 11 godina nakon toga hongkonškog. Samo u SAD od azijskog gripa umrlo je 70.000, dok je od hongkonškog stradalo 34.000 ljudi.

EPIDEMIOLOG dr Radmilo Petrović, koji je gotovo ceo radni vek proveo u Institutu za virusologiju, serume i vakcine "Torlak", bio je svedok pandemije azijskog gripa 1957. godine i kasnije, 1968. i 1969, hongkonškog:

- I jedan i drugi soj virusa izazivali su teške upale pluća, smrtnost je bila visoka, a zaraza se širila munjevito. Bilo je inficirano od 50 do 70 odsto stanovništva. Danas je samo informisanje o pandemiji drugačije, elektronski mediji su dostupni, svako na svom telefonu dobija razne informacije, ali suština je ostala ista.

Epicentar azijskog gripa bio je Singapur, pandemija je trajala od 1957. do 1958. godine, i procenjuje se da je odnela od jednog do četiri miliona života. Stručnjaci smatraju da je bio izazvan sojevima virusa koji su danas poznati kao ptičji grip. Nakon dve godine virus je postao endemski, javljao se sporadično, a smatralo se da je potpuno nestao posle 11 godina.

MEĐUTIM, 2005. zavladao je strah širom planete kada se saznalo da je uzorak ovog smrtonosnog gripa greškom poslat na analizu u dvadesetak zemalja. Panika je nastala kada je Svetska zdravstvena organizacija poslala zahtev da se hitno unište uzorci zaraznog virusa u skoro 4.000 laboratorija! Pojedini stručnjaci tvrdili su da nema razloga za strah, dok su drugi upozoravali da je dovoljno da se samo jedna osoba zarazi, tačnije, da virus bude oslobođen, pa da se bolest brzo proširi.

ISTORIJA PANDEMIJA GRIP je najduže i najviše istraživano zarazno oboljenje. Opisi bolesti datiraju još iz stare Grčke, a ime influenca poteklo je u 15. veku u Italiji, kada je jedna epidemija pripisana uticaju zvezda. Prema podacima iz literature u periodu između 1173. i 1875. godine javilo se 299 epidemija. Prva pandemija o kojoj postoje pisani tragovi pogodila je svet 1580. godine, bilo ih je prema nekim izvorima 17, dok drugi navode čak 32.

Do velike uzbune zapravo je došlo zbog toga što na "azijski" virus ne postoji kolektivni imunitet. Od 1968. smatrao se iskorenjenim i ljudi koji su rođeni kasnije nisu vakcinisani protiv te vrste gripa, pa nemaju antitela, zbog čega eventualno mogu da se nađu u opasnosti. Stejt department je takođe poslao zahtev laboratorijama da odmah unište ovaj virus jer, kako je navedeno, može da bude iskorišćen i u terorističkim napadima. SZO je sumnjala da će svaki pojedinačni virus biti pronađen i uništen i upozoravala da postoji velika mogućnost da su ga pojedine laboratorije poslale dalje na obradu.

UZROCI zaraznog virusa poslati su u dvadesetak država, ali na tom spisku nisu bile Srbija i Crna Gora. Naši virusolozi i epidemiolozi govorili su da je upravo zbog toga u Srbiji opasnost svedena na minimum i da su naši građani bezbedni. Rečeno je da "Torlak" raspolaže izvesnim infektivnim materijalom, ali da se kod nas uzorci virusa veoma dobro čuvaju i da ne može da se dogodi da se neki od njih, greškom ili nečijom nepažnjom, oslobodi i da izazove epidemiju. Svi zaposleni rade po pravilima SZO, što podrazumeva da se virusi čuvaju u zamrzivaču, na temperaturi od minus 70 i pod ključem. Pristup ima mali broj posebno obučenih ljudi, koji su dobro zaštićeni, tako da ne mogu da se zaraze.

Tvrdnje da nema razloga za paniku i strah, stručnjaci su obrazlagali činjenicom da nijedan virus, pa čak ni čuvena "ebola", nije sam po sebi smrtonosan ukoliko, naravno, ne bude oslobođen, odnosno ako se oni koji s njima rade ne pridržavaju propisa.

VRATIMO se u 1968. i 1969, u doba pandemije hongkonškog gripa koji je odneo između jedan i tri miliona ljudskih života. Hongkonška influenca proširila se na ostatak sveta iz Kine, a u nekadašnju Jugoslaviju ovaj virus je stigao godinu kasnije. Kako navodi epidemiolog Petrović, soj virusa je već bio proučen, pa su u "Torlaku" uspeli da naprave vakcinu. Kako nije moglo da se proizvede dovoljno vakcina, ovu vrstu zaštite dobili su samo najugroženiji građani. Ipak, može se reći da je hongkonški grip prošao kroz SFRJ a da nije ostavio ozbiljne tragove.

- U vreme azijskog i hongkonškog gripa informacije su mogle da se čuju samo preko radija - seća se Radmilo Perković. - I kod nas, i u svetu, informacije su bile šture. Narod je malo znao o epidemiji. Nije znao, nije ni paničio.

U VREME širenja hongkonškog gripa kod nas se već pojavila televizija, ali malo ko je imao televizor u kući. - Ljudi su se okupljali u Knez Mihailovoj ulici i gledali televiziju kroz izlog - navodi Petrović. - Čekali su da čuju vesti o gripu, bili su uplašeni ali nisu pravili zalihe i praznili rafove u prodavnicama, kao što se danas radi.

U hronološkom nizu pretnji koje su mogle da dovedu do pandemija u drugoj polovini 20. veka kao nerazjašnjena upamćena je epizoda iz 1976, kada se u američkoj vojnoj bazi "Fort Diks" javio novi soj svinjskog gripa i ubio jednog američkog vojnika. Ovaj virus se nije proširio van vojne baze i nestao je ne izazvavši pandemiju. Strah da bi mogla da se ponovi 1918. doveo je do toga da se čak 48 miliona ljudi užurbano vakcinisalo protiv ovog virusa.

JEDNU od poslednjih epidemija u 20. veku izazvao je "ruski grip", nastao 1977. u centralnoj i jugoistočnoj Aziji. Iako je sa teritorije južne Kine prešao u Japan, a potom na Daleki istok SSSR, ostao je upamćen kao (polu)nepriznata pandemija. Zbog nepostojanja antitela, virusu su naročito bila podložna deca i mladi ljudi ispod 25 godina.

Prethodnik virusa svinjskog gripa iz 2009. pojavio se u Americi 1998. Bio je to hibrid virusa ljudskog, ptičjeg i svinjskog gripa. Ptičji grip prvi put je identifikovan dve godine ranije, a širio se svetom iz Azije, verovatno zahvaljujući pticama. Procenjeno je da ubija više od polovine obolelih, pa je ta pretnja dovela do prvih napora za planiranje u slučaju pandemije: vlade širom sveta stvarale su zalihe antivirusnih lekova. U 2009. godini očekivao se porast broja obolelih od ptičjeg gripa, ali desilo se nešto neočekivano, pojavio se novi soj ovog virusa - "svinjski". Naučnici su uspeli da utvrde poreklo virusa i stvore vakcinu protiv ove vrste svinjskog gripa.




SUTRA: Variola vera doneta sa hadžiluka


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije