O DECI U DOMOVIMA NEMA KO DA BRINE: Da bi sistem funkcionisao treba zaposliti još 1.000 ljudi
BROJ radnika u sistemu socijalne zaštite manji je u poslednje dve decenije za gotovo 5.000. Nekada je bilo oko 14.000, a sada ih je po sistematizaciji 9.226.

Foto I. Marinković
Za isto vreme obim posla veći je gotovo za 50 odsto, tvrdi Mirjana Veljović, predsednica Sindikata zaposlenih u socijalnoj zaštiti. Ona smatra da bi sistem funkcionisao kako treba, neophodno je zaposliti 1.000 radnika različitih profila od negovateljica, defektologa, pedagoga, socijalnih radnika, pa sve do spremačica i radnica u vešeraju.
Zabrana zapošljavanja koja je važila prethodnih godina dovela je do toga da se od 2014. nisu popunjavala čak ni ona mesta koja su ispražnjena prirodnim odlivom - odlaskom u penziju ili smrću.
- Teško je reći o koliko štićenika danas brine jedna negovateljica u domovima za decu ometenu u razvoju. Nije model da u svakom, kako se navodi u izveštaju "Zaboravljena deca", one imaju po 10-12 korisnika, ali dešavaju se i takve situacije - kaže Veljovićeva. - Nekada nije problem ni u radnicima i uslovima, već u zdravstvenom stanju štićenika. Postoje, nažalost, deca koju zbog prirode bolesti ne smete ni da dodirnete, jer su bukvalno kao pena. S druge strane, u mnogim ustanovama osim brige o deci, oni moraju i da im pripremaju obroke, čiste prostorije, rade sa njima...
Ono sa čime se susreće naš sistem socijalne zaštite je nekada i nedovoljna edukovanost za rad sa takvom decom. Ti štićenici, prema njenom mišljenju, ne bi trebalo da budu u domovima, već u nekom manje restriktivnom sistemu, poput domskih zajednica.
- Takve zajednice postoje pri centrima za socijalni rad, ali teško funkcionišu s obzirom na to da zaposleni rade po pet poslova i nemaju dovoljno vremena da im se posvete - objašnjava Veljovićeva. - Situacija bi bila znatno lakša kada bi postojale specijalizovane hraniteljske porodice koje bi se brinule samo o deci sa smetnjama u razvoju. Nažalost, taj projekat je kod nas još u povoju.
Sandra Perić, direktor Komore socijalne zaštite, smatra da izveštaj Inicijative za prava osoba sa mentalnim invaliditetom predstavlja perspektivu istraživača i onih koji su bili uključeni u proces.

Foto Arhiva/viber
- Svako ima pravo na svoju perspektivu, a ono oko čega treba svi da se usaglasimo jeste način na koji možemo da zaštitimo korisnike - tvrdi naša sagovornica.
Ona navodi da u svojoj praksi nije imala priliku da se sreće sa metodama vezivanja korisnika ili odbijanja da im se ukaže medicinska pomoć, kako stoji u izveštaju koji je uzburkao javnost.
- Ne mogu da potvrdim da li se u nekim ustanovama ovakve metode primenjuju ili ne. Ustanove socijalne zaštite su dužne da prijave svaku incidentnu situaciju u roku od 24 sata od kada se ona desi, dok su centri za socijalni rad u obavezi da preduzmu neodložne intervencije kada se utvrdi da su život, zdravlje i bezbednost korisnika ugroženi - objašnjava Perićeva.
Prema njenom mišljenju, pored povećanja broja zaposlenih, neophodno je raditi i na jačanju njihovih kompetencija, obezbediti im superviziju i stručnu podršku. Ona smatra da je važna podrška biološkim porodicama, tako da roditelji mogu da brinu o svom detetu, ali da nastave da rade i budu uključeni u život u zajednici.
I MINISTRI PROVERAVAJU USLOVE
STRUČNI tim, koji će obići ustanove socijalne zaštite za smeštaj korisnika sa smetnjama u razvoju i utvrditi činjenično stanje i kvalitet zaštite korisnika, a zatim dati preporuke za unapređenje sistema, formiran je juče. Pored resorne ministarke Darije Kisić Tepavčević (na slici sa štićenicom ustanove u Šapcu, tokom jučerašnje posete), u timu su i ministri Zlatibor Lončar, Ratko Dmitrović, zaštitnik građana Zoran Pašalić, inspektori, predstavnici NVO...
POLA GODINE ČEKAJU VAĐENjE ZUBA
DEŠAVA se da štićenici domova čekaju po pola godine kako bi izvadili zub, tvrdi Mirjana Veljović.
- Zato bi bilo dobro formirati socijalne zdravstvene ustanove. Veliki problem bio je i u vreme korone kada su se korisnici zarazili. Stanare iz doma Trbunje, pošto su smestili u bolnicu, niko nije mogao da nahrani. Zbog toga kasnije korisnici doma u Kulinama nisu ni izmeštani u zdravstvene ustanove, već je dom ušao u kovid-sistem - objašnjava ona.
Preporučujemo

STAROSNA GRANICA ZA ODLAZAK U PENZIJU OSTAJE ISTA: Povećava se očekivana dužina života
20. 06. 2021. u 13:04

VEŠTAK OTKRIO JEZIVE DETALjE O DEČAKU UBICI: Evo zašto je Kosta pucao na čuvara škole, nije ga potreslo saznanje koga je sve ubio
ZAKLjUČILI smo da je Kosta bio sposoban da upravlja svojim postupcima u vreme izvršenja zločina i da ta sposobnost nije bila bitno smanjena. Postoji jedna kratkotrajna ometenost, za period u učionici za koji on kaže da nema sećanja, ali on je sve radio po planu. To ukazuje da je on upravljao svojim postupcima.
05. 06. 2025. u 17:05

SRPSKA POSLA: Nikola Jokić zapanjio svet! Vratio se u Srbiju i uradio OVO (VIDEO)
NIKOLA Jokić je najbolji košarkaš planete, ali dajte mu loptu i biće najbolji u svakom sportu. To je pokazao još jednom.
08. 06. 2025. u 08:54

VRTOGLAVA SUMA: Koliku nacionalnu penziju prima Ljiljana Blagojević
JEDNA od naših najistaknutijih dramskih umetnica Ljiljana Blagojević otišla je u penziju, a nalazi se među dvadesetčetvoro umetnika, koji će primaju nacionalnu penziju za doprinos kulturi.
07. 06. 2025. u 11:30
Komentari (0)