SRBE I U NORVEŠKOJ SEKLA USTAŠKA KAMA: Branko Dimeski u zemlji fjordova istražuje stradanje naših sunarodnika u nacističkim logorima
BRANKO Dimeski, Srbin sa Kosova i Metohije koji od 2008. živi u Norveškoj vrlo posvećeno istražuje odnos Srbije i Norveške sa akcentom na istorijske izvore, naročito iz Drugog svetskog rata.

Arhiva
Iako je poslednjih desetak godina prikupio mnogo podataka, nedavno je došao do dnevnika norveškog nacističkog ministra Junas Liea kojeg trenutno prevodi i koji ga je, kako kaže, ostavio bez teksta.
Ekskluzivno, za "Novosti", Dimeski govori o toj knjizi koja bi posle prevoda trebalo da bude dostupna našim čitaocima, ali i o filmu o stradanju srpskih logoraša u Norveškoj koji će raditi sa čuvenim norveškim piscem i istoričarem Knutom Flovikom Turasenom i u saradnji sa režiserom Kjetilom Palmkuistom.
- Od 2008, kada sam došao u Norvešku video sam da ima mnogo veza između srpskog i norveškog naroda. Norvežani s kojima sam razgovarao sećali su se podviga srpskih mučenika za vreme Drugog svetskog rata, koje su ustaše i nacisti nasilno poslali u smrt. Mnogi Norvežani pomagali su da se srpski logoraši domognu slobode. Kontakt koji sam ostvario sa Knutom Turasenom doveo urodio je idejom o ekranizaciji nikada ispričanih priča o zarobljenicima iz Srbije - priča Dimeski.
O filmu koji će raditi sa Turasenom i Palmkuistom, Dimeski kaže da će se oslanjati na Turasenova istraživanja u kojima opisuje stradanje zarobljenih Srba tokom Drugog svetskog rata u nacističkim logorima u Norveškoj.
- Većina zarobljenika je ubijena, a svedočenja preživelih o logorima smrti na severu Norveške jeziva. Od 4.060 zatvorenika život je izgubilo 2.398, a oko 90 odsto zatvorenika bili su Srbi. Smešteni po logorima u krajnje nehumanim uslovima prolazili su kroz pravu golgotu. Većina je imala između 18 i 30 godina. Najmlađi, četrnaestogodišnji dečak Milivoje Pajić, sa Korduna, poslat je u smrt iz NDH, samo zato jer je bio Srbin - prepričava Dimeski.
Njegov susret i poznanstvo sa Turasenom, bili su neizbežni, jer su im se istraživačke potrebe i htenja sudarila, a ideja o ekranizaciji srpske golgote u Norveškoj - neminovnost, jer, kako kaže Dimeski: "Srbija zaslužuje istinu".
Dimeski kaže i da je kroz obimno istraživanje naišao na vojni dnevnik nacističkog ministra Junas Liea koji je 1942. sa nemačkim trupama iz Bugarske, preko Srbije dospeo u Grčku, sve vreme zapisujući zapažanja. On u svom ratnom dnevniku iz 1942, kada je boravio u Jugoslaviji, beleži mnogobrojna svedočanstva. Samo jedan izvod iz ove knjige pokazuje kako su Norvežani doživljavali srpsku vojsku:

Branko Dimeski / Foto Privatna arhiva
"Srbin je dobar vojnik, ali njegova oprema i prilogođavanje nije u skladu sa modernim ratovanjem. Zato je srpska vojska opasna u gerili. Postoji polu legalna organizacija pod nazivom "Četnici" oni su opremljeni pištoljima i automatima. Govore odličano nemački i odeveni su nemačkom uniformama. Moramo biti oprezni, jer oni su opasan neprijatelj. Svaki automobil i sve što je sumnjivog karaktera moramo dobro proveriti".
Dimeski kaže da brojne činjenice navedene u ovim zapisima idu u prilog istini o ulozi srpske vojske i srpskog naroda u Drugom ratu i treba ih prikazati nepristrasno.
Iako su film i knjiga dve zasebne celine spaja ih upravo naš sagovornik i njegova neiscrpna istraživačka delatnost o vojsci i srpskom narodu u Norveškoj. Kako kaže sa jedne strane neverovatan opis vojnika koji je svakako pohvala za Vojsku Srbije, sa druge stradanja i bolne priče koje nikog ne ostavljaju ravnodušnim. Naizgled nespojivo, a ipak sa jednim ciljem: da se vidi istina.
PISAC I HUMANITARAC
BRANKO Dimeski rođen je 1978. godine u Gnjilanu gde je pisanjem još kao mladić "zaražen" u časopisu "Izvornik". Bavio se humanitarnim radom, bio na čelu Udruženja Srba iz Kosovskog Pomoravlja. Inicijator je mnogobrojnih humanitarnih akcija. Od 2008. godine živi u Norveškoj. Napisao je tri knjige, a poslednja "Zavičajni otisci", nedavno je ugledala svetlost dana.
Preporučujemo

U ŠARVARU SU I DECU SATIRALI: Samo u prvoj godini od deportacije umrlo je 1.500 mališana
16. 06. 2021. u 09:45

"TO JE ISTINA" Ilon Mask hitno reagovao na objavu Viktora Orbana o USAID-u (VIDEO)
MAĐARSKI premijer Viktor Orban nazvao je na društvenoj mreži Iks organizaciju USAID čudovištem stvorenim da slomi, sruši i nagriza slobodu i nezavisnost nacija, nakon čega je milijarder Ilon Mask na to odgovorio "istina".
23. 02. 2025. u 15:10

SUTRA ĆE BITI OBJAVLjENO: Najveći udar na Rusiju od početka rata
BRITANSKI ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izjavio je danas da će u ponedeljak objaviti listu mera u okviru novog, velikog paketa sankcija Rusiji, preneli su danas britanski mediji.
23. 02. 2025. u 10:05

KINEZ SE ZAMONAŠIO NA SVETOJ GORI Dobio ime Amfilogije i poručuje: "Nikada nisam bio srećniji, osim možda kao dete"
ŽIVOTNE priče koje se kriju iza monaha na Svetoj Gori predstavila je grčka televizija "Skaj" u emisiji "PrimeTime". Pred kamerama su se našli jedan Kinez koji je postao monah, jedan student iz Soluna koji je odmah nakon diplome izabrao monaštvo, monah koji živi u samoći poslednje 24 godine.
23. 02. 2025. u 11:28
Komentari (5)