ĐACI PLATILI "IGRANJE" LISTOM ŽELJA: Umesto da bude smanjen, prag znanja za upis u srednje škole drastično podignut, čak i za 30 bodova
POSLE drugog kruga, srednju školu nije upisalo svega 30 osmaka, od oko 68.000 učenika u generaciji. Oni će imati još jednu šansu, od 18. do 20. avgusta, da se upišu u srednju školu.
Foto Arhiva
U "ponudi" je oko 9.000 slobodnih mesta, uglavnom u mašinskim, građevinskim, poljoprivrednim, tekstilnim školama... U njih će, iz trećeg pokušaja, moći da se upišu đaci koji su se precenili u izboru profila, ili su u listi želji naveli mali broj škola.
Tako su izvisili u prva dva kruga, iako mnogi od njih imaju veliki broj bodova. Ove godine se prvi put dogodilo da je u nekim školama potreban minimalni broj bodova u prvom krugu bio do neverovatnih 30 poena manji nego u drugom. Jedan profil je po prvoj listi želja mogao da se upiše sa 50 bodova, a u drugom krugu se prijavilo toliko dobrih đaka da je letvica pomerena, recimo, na 80 bodova.
Najdrastičniji primeri zabeleženi su u Beogradu, dok je u ostalim gradovima bilo znatno manje loših procena malih maturanata. Prema podacima sa zvaničnog portala za upis u srednje škole, u Građevinskoj školi je poslednji upisani đak na obrazovnom profilu - građevinski tehničar za laboratoriska ispitivanja imao 53,16 poena, a dok je posle drugog kruga minimalni broj poena iznosio neverovatnih - 82,67. Za hemijskog tehničara bilo je najpre potrebno 51,97 poena, a zatim čak 75,90 bodova. Za tehničara za upravljanje CE-EN-CE mašinama u TŠ "Radoje Dakić", prag je skočio sa 50,12 na 72,07 poena. U novosadskoj Srednjoj mašinskoj školi za instalatera donja bodovna granica je povećana sa 45,24 na 68,39, a u TŠ "Mileva Marić Ajnštajn" sa 36,99 na 57,53 za obrazovni profil dekorater zidnih površina.
Koliko pogrešno popunjena lista želja navođenjem, uglavnom, jedne škole sa svim obrazovnim profilima, može skupo koštati učenika, govori to što su sa osvojenim brojem bodova ovi đaci već u prvom krugu mogli bez problema da upišu neka od traženijih zanimanja. Tako je za medicinsku sestru tehničara u zemunkoj školi "Nadežda Petrović" trebalo 81,04, na Zvezdari 81,12 poena, za stomatološku sestru u Zubotehničkoj školi minimum je bio 82,12, a za ginekološko-akušersku sestru u Medicinskoj školi "Beograd" - 79,43 poena.
Poslednji upisani ekonomski tehničar u Prvoj ekonomskoj školi imao je 82,28, a službenik u bankarstvu - 81,29 poena. U Sedmoj gimnaziji na prirodno-matematičkom smeru trebalo je 78,90, u Lazarevcu na društveno-jezičkom 62,12, a na prirodnom smeru - 70,13, dok su se u Mladenovcu "društvenjaci" upisivali sa 75,06 bodova.
VEĆINA RASPOREĐENA NA VREME
NAKON prvog upisnog kruga neraspoređeno je ostalo 1.420 učenika i to 306 sa manje od 50 bodova, i 1.114 učenika sa više od 50 bodova. U školama je bilo više od 10.000 mesta.
U prvom upisnom krugu po školama i obrazovnim profilima raspoređeno je 61.562 učenika i to po prvoj želji 39.195 ili 63,67 odsto, po drugoj želji 9.068 ili 14,73 procenta i po trećoj želji 4.358 ili 7,08 odsto.
Preporučujemo
ĐACI NEĆE U VINARE I VINOGRADARE: Neočekivan izbor smederevskih srednjoškolaca
23. 07. 2021. u 07:39
MANjA NORMA ILI ZATVORENE ŠKOLE: Nastavnici traže izmene zakona o gimnazijama
15. 07. 2021. u 06:34
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)