"KAD NAM JE TO RUSIJA POMOGLA?" Pogledajte kako su ruski dobrovoljci doprineli oslobođenju Srbije od Turaka (FOTO)
NAJMANjE 3.000 ruskih dobrovoljaca učestvovalo je u Srpsko-turskim ratovima vođenim od 1876. do 1878. godine za oslobađanje Srbije i Crne Gore od Osmanlijskog carstva, a koji su i doveli do konačnog vraćanja nezavisnosti balkanskih država, predočeno je u nedelju, na otvaranju Međunarodne naučne konferencije koja se do 12. oktobra održava u Kruševcu povodom 145 godina od ovih događaja i pogibije ruskog pukovnika Nikolaja Nikolajeviča Rajevskog (1839-1876).

Foto: S. Babović
Skup eminentih naučnika prati i izložba “Povratak generala”,sa centralnom figurom generalom Mihailom Černjajevim(1828-1898), koji je predvodio dobrovoljce.
- Uloga ruskih dobrovoljaca datira jošš mnogo ranije, od Prvog srpskog ustanka, a u našem kraju, ruska artiljerija je odigrala presudnu ulogu još u Boju za Varvarin, septembra 1810.godine, kada je došlo do oslobađanja Rasinskog okruga od Turaka - napominje za “Novosti” istoričar Goran Vasić, direktor Narodnog muzeja Kruševac, koji je domaćin konferencije.

Foto: S. Babović

Foto: S. Babović
U drugoj polovini 19.veka, kada su ponovo vođeni ratovi za oslobođenje, u bilo je u proseku oko 2.500 ruskih dobrovoljaca.
Jevgenij Baranov, direktor Ruskog doma u Beogradu podvlači da je Kruševac izuzetno značajan grad i za istoriju Rusije.
- U okolini Kruševca imamo mesta gde su ginuli naši vojnici,naši heroji.podvlači Jevgenij Baranov, koji je zajedno sa Fondacijom “Ruski mir”, zaslužan za organizovanje značajne konferencije.

Foto: S. Babović

Foto: S. Babović
Istoričarka, prof. Dr Suzana Rajić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu podvlači da se tradicija dobrih srpsko-ruskih odnosa izučava na svim akademskim nivoima.
- Srbi su u na rusku podršku računali sa velikom nadom u najtežim trenucima njihove istorije, još od početka Prvog srpskog ustanka i revolucije - napominje prof. dr Suzana Rajić. - Najnovija istraživanja ukazala da složenost i kompleksnost srpsko-ruskih veza i odnosa treba istraživati i dalje,kao i da treba privući mlade istraživače.
Prema podacima Slovenskog komiteta za podršku pravoslvnih Slovena, ruskih dobrovoljaca je u oslobodilačkim ratovima bilo i 4.303. I to su samo bili zv anično registrovani vojnici. Prema rečima prof. dr Aleksandra Timofejeva, autora izložbe “Povratak generala”, istoričari i su početkom veka procenili da je dobrovoljaca iz bratske slovenske zemlje bilo oko 6.000, a izuzetnu ulogu odigrali su i ruski intelektualci, koji su sakupljali priloge za borbu, Dostojevski, Čajkovski, Turgenjev.

Foto: S. Babović

Foto: S. Babović

Foto: S. Babović

Pismo generala Černjajeva Foto: S. Babović

Foto: S. Babović
Foto: S. Babović
Prvi srpsko turski rat 1876-177, završen je kao što je poznato Carigradskim mirom, ali je Srbija u ovom vojevanju pretrpela početne poraze kod Đunisa i Deligrada. Drugi srpsko-turski rat 1877-1878. završen je željenim ishodom-oslobođenjem južnih teritorija Srbije i konačnim dobijanjem nezavisnosti nakon Berlinskog kongresa 12. juna, 1878.

Nikolaj Nikolajevič Rajevski Foto: S. Babović

Foto: S. Babović

Šifrovan telegram o ruskim dobrovoljcima Foto: S. Babović

Prenos tela pukovnika Rajevskog Foto: S. Babović
Danas, brojna obeležja nedleko od Kruševca svedoče o zajendičkoj borbi Srba i Rusa-u Gornjem Adrovcu kod Aleksanca, na mestu pogibije pukovnika Rajevskog, koji je poslužio kao inspiracija Tolstoju za lik grofa Vronskog u “Ani Karenjini”, nalazi se Crkva Svete Trojice, poznata kao “ruska”.
NAUČNICI OBILAZE MESTA GDE SU SE BORILA BRAĆA
MEĐUNARODNA naučno-publicistička konferencija "Uloga ruskih dobrovoljaca u oslobađanju Balkana od Turaka (145 godina od herojske pogibije pukovnika N.N. Rajevskog)",održava se uz saradnji brojnih institucija dve zemlje(Fondacija"Ruski mir" iz Moskve, Ambasada Ruske Federacije, Ruskog Doma, Eparhije Kruševačke, Rasinskog upravnog okruga, Grada Kruševca, Srpskog odeljenja Međunarodnog Fonda jedinstva pravoslavnih naroda u Beogradu, niz kruševačkih ustanova i udruženja-Udruženja sunarodnika i prijatelja Rusije "Sveslavica“, Narodni muzej Kruševac, Turistička organizacija, Istorijski Arhiv).Planirano je i štampanje zbornika radova sa konferencije, čiji će učesnici ovih dana posetiti i mesta gde su se borili ruski dobrovoljci.

"TO JE ISTINA" Ilon Mask hitno reagovao na objavu Viktora Orbana o USAID-u (VIDEO)
MAĐARSKI premijer Viktor Orban nazvao je na društvenoj mreži Iks organizaciju USAID čudovištem stvorenim da slomi, sruši i nagriza slobodu i nezavisnost nacija, nakon čega je milijarder Ilon Mask na to odgovorio "istina".
23. 02. 2025. u 15:10

SUTRA ĆE BITI OBJAVLjENO: Najveći udar na Rusiju od početka rata
BRITANSKI ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izjavio je danas da će u ponedeljak objaviti listu mera u okviru novog, velikog paketa sankcija Rusiji, preneli su danas britanski mediji.
23. 02. 2025. u 10:05

KINEZ SE ZAMONAŠIO NA SVETOJ GORI Dobio ime Amfilogije i poručuje: "Nikada nisam bio srećniji, osim možda kao dete"
ŽIVOTNE priče koje se kriju iza monaha na Svetoj Gori predstavila je grčka televizija "Skaj" u emisiji "PrimeTime". Pred kamerama su se našli jedan Kinez koji je postao monah, jedan student iz Soluna koji je odmah nakon diplome izabrao monaštvo, monah koji živi u samoći poslednje 24 godine.
23. 02. 2025. u 11:28
Komentari (2)