EVROPA GA SLAVILA, SRBIJA ZABORAVILA: Čuveni kritičar i publicista Uroš Petrović delom zadužio srpsku književnost
DUGO će vremena još proći, dok svi srpski zaslužnici, koji su kulturnu javnost Evrope i Srbije svog vremena zadužili, budu vrednovani i u matičnoj zemlji.

Mladi Petrović sa familijom u Gornjem Milanovcu, Foto Privatna arhiva
Među njima je Uroš Petrović, rodom iz Gornjeg Milanovca, čiji je doktorat preokrenuo javno mnjenje Evrope. Prerana smrt sprečava Petrovića da svoje delo kruniše i presudno utiče da ga kasnije prekrije srpski zaborav.
- Ovaj smeli, otmeni mislilac, zaslužuje značajnije mesto u srpskoj književnosti, potpunu reafirmaciju u sredini odakle potiče - smatra istoričar Aleksandar Marušić, direktor Muzeja rudničko-takovskog kraja.
Naš sagovornik dugo istražuje uticaj Petrovića na Evropu i Srbiju, životopis...
- Na doktorskim studijima na Sorboni u Parizu, maja 1907. odbranio je tezu "Ipolit Tent -književni istoričar XVII veka" o metodu Tenove kritike, primeni na francuske pisce 17. veka (Rasin, La Fonten...). Tenovu teoriju proglašava nedovoljnom i ukazuje na netačnost njegovih sudova. Disertacijom, slama Tenov autoritet u Evropi i među Srbima - objašnjava Marušić.
Ta ubedljiva studija "struji" kroz književne krugove Pariza, Evrope, Beograda... Čuveni prof. Lanson uvrstio ju je u "Bibliografski podsetnik", kao obavezan priručnik.
- Iz Pariza, posle promocije za doktora, Petrović se vraća u Beograd. "Bio je čudnovato lišen zavisti, želje za isticanjem" pisao je Slobodan Jovanović. Januara 1908. postavljen je za privremenog, a 1910. Ukazom kralja Petra I za redovnog docenta francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu. Petrović je prvi Srbin, kome je francuska književnost uz jezik glavna struka. Do tada, 1907. na 1908. on kao nastavnik Gimnazije u Nišu, stanuje u kući sa suplentom Miodragom Ibrovcem, isto Milanovčaninom, čuvenim kulturnim delatnikom - nastavlja Marušić.

Uroš Petrović, Foto Privatna arhiva
Iako evropski ugledan, savesni prof. Petrović se posvećuje učenicima, manje svojoj književnoj reputaciji, ređe objavljuje radove. Savremenici traže da konačno "grune sa jednom knjigom". Ni kad je 1911. teško oboleo, ne prekida predavanja.
- Početkom 1914. on, Bogdan Popović, Jovan Skerlić, Risto Odavić, usmeravaju rad Narodnog pozorišta U Beogradu. Član je upravnog odbora Société littéraire de Belgrade (Književnog društva Beograda) koje radi od 1911. do početka Velikog rata. Na listi članova iz 1914. bio je i kralj Petar Prvi Karađorđević - ističe Marušić.
Uroš Petrović rođen je 15. septembra 1880. kao najstariji od četvoro dece Avrama i Perside Petrović. Umro je 5. decembra 1915. godine.

Aleksandar Marušić, Foto M. Bošnjak
Kritike, prevodi...
PRVE radove, Petrović objavljuje kao maturant u opozicionom listu "Zvezda". Sa 18 i 19 godina prikazuje knjige Radoja Domanovića, Bore Stankovića, Ive Ćipika, piše članke o Eduardu Paljeronu, Emiliju Kastelaru, filozofiji "Krojcerove sonate"...
Piše i u bečkoj "Mladosti" 1899. Kritike i prevode objavljuje mu "Brankovo kolo". U "Odjeku" 1902. uređuje književnu i pozorišnu kritiku, tu mu "ponedeonički" podlisci pod pseudonimom Unus zrače duhovitošću i stilom, što je tada bila novina. Prevodi pozorišne komade za repertoar Narodnog pozorišta u Beogradu.

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)