NARODNI UČITELJ: Vasa Pelagić bio je trn u oku crkvi i vlastima, u narodu ostao omiljen i žaljen zbog teških stradanja
U zatvoru u Požarevcu, na današnji dan 1899. godine, umro je srpski revolucionar, publicista, narodni učitelj i lekar Vasa Pelagić.

Foto: Printscreen
Pelagić je jedan od prvih pobornika ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Bio je plodan i popularan pisac, a radovi objavljeni za njegovog života štampani su u 250.000 primeraka. Njegovo najpoznatije i najprodavanije delo je "Narodni učitelj", i smatra se jednom od najznačajnijih knjiga medicine koje su izdate na prostorima bivše Jugoslavije.
U svom čuvenom delu objavio je mnogo saveta o lečenju prirodnim putem, o zdravom životu, kao i druge pouke o duševnom i telesnom zdravlju. Knjiga “Narodni učitelj” je pisana za široke narodne mase.
Mnogi su živeli po njegovim savetima, a i on sam voleo je i poštovao zdrav život.
Rođen je 1833. godine u bosanskom mestu Žabaru, kod Brčkog, kao Vasilije Stefanović (po ocu Stefanu) Pelagić. Đak Bogoslovije u Beogradu postao je 1857. godine. Usledio je povratak u zavičaj, kada je 1860. godine kao svršeni bogoslov postao učitelj srpske osnovne škole u Brčkom, gde je osnovao srpsku čitaonicu, jednu od prvih u Bosni. Odatle preko Beograda je krenuo u Rusiju. Na Moskovskom univerzitetu je slušao predavanja iz političke medicine i istorije medicine. Pre povratka u Banja Luku, proputovao je srpske krajeve da bi sagledao stanje narodno.
Posle dve godine boravka u Rusiji, vratio se u Banjaluku i postao je 1866. godine upravnik tada osnovane Srpsko pravoslavne bogoslovije, koja je bila i prva srednja škola u Bosni. Februara 1869. godine biva uhapšen pa prognan u Malu Aziju, pod optužbom da kritikuje turski režim u Bosni. Iz progonstva se spasao 1871. godine uz pomoć Rusije i preko Carigrada je došao u Srbiju. Učestvuje u radu Ujedinjene omladine srpske i predsedava njenoj skupštini u Vršcu. Odatle odlazi na Cetinje i učestvuje u pokretu Družine za oslobođenje srpstva. Dolazi u sukob sa knjazom Nikolom i 1872. godine odlazi u Novi Sad. Godine 1873. boravi u Gracu, Pragu, Trstu i Cirihu. Tada se odriče verske službe.
Zbog brošure "Novi grobari Srbije" bio je opet proteran. Bio je, međutim, u narodu omiljen i žaljen zbog stradanja.
Vaso 1888. godine sarađuje u socijalističkom listu Srpski zanatlija. Učestvuje na skupštini Zanatlijskog udruženja u Vranju 1892. godine i nastoji da se osnuje Socijalistička partija Srbije. Izdaje niz brošura i knjiga o socijalizmu i sarađuje u listovima Zanatlijski savez i Socijal-demokrat kojima je bio i jedan od osnivača. Članke objavljuje i u bugarskoj socijalističkoj štampi, a radovi se prevode i na bugarski.
Vaso se sam "raščinio" kaluđerskog čina i napustio jerarhiju 1873. godine. Učinio je to javno i prvokativno. Zbog toga, a i kasnijih istupa, o njemu je loše pisala crkvena štampa, ružeći ga zbog "bezbožničkog" delovanja i pisanja. Kada je umro u zatvoru, karlovački "Srpski Sion" kaže za njega "socijalistu": "da je manje pisao, manje bi zla počinio".
Zbog svog slobodnog stava bio je trn u oku režimu u Srbiji. Javno je raščinjen, zatvaran u ludnicu i posle osuđivan na zatvor. Preminuo je u požarevačkom kaznenom zatvoru Zabela 25. januara 1899. godine. Tajno je sahranjen noću na zatvorskom groblju. Kasnije je ponovo sahranjen na Starom groblju u Požarevcu.
Svojim idejama koje je objavio u svojim knjigama, brošurama i novinskim člancima, je puno uticao na radničke i seljačke mase na području Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Bugarske. Postojali su mnogobrojni "Odbori pelagićevaca", koje su osnivali njegovi sledbenici po mnogim mestima, krajem 19. veka. U Banjaluci je između dva svetska rata delovalo "Radničko-prosvetno društvo Pelagić".
Po njemu su nazvane OŠ „Vasa Pelagić” Beograd i OŠ „Vasa Pelagić” Leskovac, kao i SSŠ „Vasa Pelagić”, Kovin.
BONUS VIDEO:
Izložba o Ivi Andriću
Preporučujemo

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

TRAMP ZASPAO I ZAHRKAO NA SAHRANI PAPE? U njega je ušao duh "Uspavanog Džoa" ili to baš i nije tako?
"USPAVANI Donald" na delu ili baš i ne?
27. 04. 2025. u 14:11
Komentari (0)