MALA BRIGA ZA NAŠ JEZIK NA KiM: Predstavljen zbornik SANU o istraživanju srpskih narodnih govora na Kosmetu

Танјуг

26. 04. 2022. u 22:10

PROUČAVANjEM ugrožene srpske jezičke baštine na Kosovu i Metohiji, kao svojim primarnim naučnim interesovanjem, aktivno se bavi malo istraživača, od kojih su dva u osmoj deceniji života, upozorio je u utorak saradnik Instituta za srpski jezik SANU, profesor doktor Radivoje Mladenović.

МАЛА БРИГА ЗА НАШ ЈЕЗИК НА КиМ: Представљен зборник САНУ о истраживању српских народних говора на Космету

Radivoje Mladenović / Foto Tanjug

- Institucije koje bi trebalo da se bave proučavanjem jezičke baštine, uključujući one na KiM, ne pokazuju agilnost koja je poželjna i očekivana s obzirom na to da su u neposrednom kontaktu sa govorima - ocenio je Mladenović na tribini Biblioteke SANU posvećenoj prikazivanju zbornika Instituta "Rezultati dosadašnjih i pravci budućih istraživanja srpskih narodnih govora KiM" (2021), a prenosi Tanjug.

Zbornik je nastao na osnovu istoimenog skupa održanog u SANU u oktobru 2019. godine, glavni urednik izdanja je Zoran Knežević, a urednici su Mladenović i Predrag Piper (1950-2021).

Mladenović je naveo da je osmišljeno proučavanje srpske jezičke baštine, koje bi trebalo biti osnovni cilj Instituta za srpsku kulturu u Prištini-Leposaviću, "potpuno zanemareno". Prema njegovim rečima, u toj ustanovi "decenijama nema nijednog formiranog istraživača jezičke baštine", dok na Filozofskom fakultetu u Prištini, privremeno u Kosovskoj Mitrovici, nastavnici koji su prirodom svog predmeta upućeni na istraživanja narodnih govora "uglavnom se ne bave ovim dijalekatskim prostorom". Dodao je da situacija nije dobra ni u institucijama SANU.

Kako je naveo, posle egzodusa 1999. godine čitave oblasti KiM su ostale bez srpskog stanovništva, pa je srpski dijalekatski prostor znatno smanjen južno od reke Ibar, dok severno opstaje u povoljnijim okolnostima.

Govoreći o zborniku, akademik Aleksandar Loma je rekao da su svakom od dijalekata na KiM - kosovskoresavskom, prizrenskojužnomoravskom i zetskosjeničkom - posvećeni posebni prilozi.

SITUACIJA NA TERENU MNOGO GORA

LOMA je iz Zbornika izdvojio referat Mitre Reljić "koji otvara oči o neveseloj današnjici srpskih dijalekata na KiM ali pruža i neke smernice za budućnost":

- Svedoči da se srpski jezik u samoproglašenoj Republici Kosovo na svaki način marginalizuje a da naša država ne preduzima ono što bi bilo u njenoj moći da se tome suprotstavi, da je realna demografska slika kada je reč o broju Srba povratnika u selima znatno gora od zvanične.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

POSLE NEKOG VREMENA: Nebojša Pajkić u javnosti- evo kako danas izgleda (FOTO)