ŠKOLA UČITELJA RODA SRPSKOG: Obnovljena prizrenska Bogoslovija Kirila i Metodija duhovnom akademijom obeležila vek i po postojanja

Д. Зечевић

24. 05. 2022. u 22:22

DANAS proslavljamo slovenske prosvetitelje braću Kirila i Metodija kojima je posvećena naša Bogoslovija u Prizrenu. Ona živi i postoji na ovim prostorima, sa prekidima, nešto više od 150 godina. Ovde na ovom mestu se svedoči Hristos, vera pravoslavna, hrišćanska, tako da je naša Bogoslovija zajedno sa Pećkom patrijaršijom i ostalim svetinjama najviše doprinela da mi postojimo i ostanemo na ovim prostorima. Odavde izlaze svršeni bogoslovci, koji treba da zaoru brazdu na njivi Gospodnjoj, da budu sveštenici i učitelji roda svoga.

ШКОЛА УЧИТЕЉА РОДА СРПСКОГ: Обновљена призренска Богословија Кирила и Методија духовном академијом обележила век и по постојања

Prizrenska bogoslovija / Foto D. Z.

Ovo je na duhovnoj Akademiji povodom 151. godine postojanja i rada prizrenske Bogoslovije poručio rektor ove duhovne škole i episkop raško-prizrenski Teodosije. Od obnavljanja ove duhovne škole, pre jedanaest godina, stasava sedma generacija bogoslova.

- Velika je čast kao i obaveza, ali u isto vreme i neizmerna radost što već jedanaest godina funkcionišemo u obnovljenoj Bogosloviji. Ispunjeni smo neizmernom radošću zbog naših učenika posredstvom kojih nam dolazi neizmerno obilje jer ovde imamo svega što nam je potrebno - kaže nam otac Isidor, zamenik rektora.

Profesor Dejan Ristić ističe da je briga profesora o učenicima u Prizrenu daleko veća nego u drugim školama, ali da se srećom ne suočavaju sa problemima.

- Đaci su nam na oku svakog trenutka i zaista nemamo nikakvih problema, jer ovaj grad je pokazatelj da, iako možda nije najlakše, možemo da živimo ovde baš kao i svi ostali - kaže nam profesor.

Osim duhovne akademije svim gostima upriličeno je posluženje dok su đaci priredili kulturno-umetnički program.

PETKOVIĆ: OVDE TREBA DA OSTANEMO

ODAVDE, iz carskog Prizrena upućujemo pozdrav svim ljudima dobre volje. Stari Prizrenci pamte i one dane kada je ovde živelo više od 10.000 Srba. Nažalost, njih ovde više nema kao što ih nema ni u Klini, Istoku, Peći, kao što ih nema u Prištini. Ali činjenica da ovde ima nekoliko srpskih duša, da se ovde nalazi katedralni hram Svetog Đorđa, da se ovde nalazi obnovljena živa Bogoslovija koja danas slavi slavu Svetog Đirila i Metodija jeste pokazatelj da smo svoj na svome i da ovde treba da živimo i da ovde treba da opstanemo i ostanemo. To je u utorak poručio direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković u Crkvi Svetog Đorđa u Prizrenu.

Petković je čestitajući praznik vernicima poručio da je važno da čuvamo svoje postojanje na Kosovu i Metohiji. Naveo je da je Kancelarija mnogo pomogla do sada i istakao da će i ubuduće činiti sve što može i u narednom periodu kako bi Bogoslovija mogla da opstane.

- Ako je izdražala vek i po treba i u narednim vekovima da traje - istakao je Petković.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

KARLEUŠA OTKRILA CECI ISTINU O SNAJI: Nije ostala ravnodušna na reči o Veljku i Bogdani