PUPINOV PUT DO ZVEZDA: U 12 priča sa istim junakom, autor utkao sve ono plemenito o geniju iz Idvora (FOTO)
KNjIGA "PUPIN - lovac na zvezde" našeg istaknutog, ne samo dramskog pisca Radoslava Laleta Pavlovića, u izdanju naše kuće, satkana je od dvanaest pripovesti koje na jedinstven način predstavljaju životni put velikana.
Foto I. Marinković
O njoj su sinoć u okviru Festivala "Novosti", u Galeriji "Progres", govorili istoričar dr Aleksandar Rastović, sociolog kulture dr Zorica Tomić i autor.
- Pavlovićeva knjiga je svojevrsni omaž grandioznoj ličnosti Pupina, čija politička i diplomatska delatnost i ogroman doprinos srpsko-američkim odnosima nisu u dovoljnoj meri (pre)poznati u široj javnosti - naveo je Rastović, koji se prevashodno osvrnuo na doprinos Pupina kao "kamena međaša u istoriji srpske nauke, kulture, politike" i svemu što je učinio na polju svekolikog našeg naroda.
Autor se hrabro prihvatio posla da u širokom rasponu predstavi životopis naučnika, uz koji paralelno čitamo i priču o velikim istorijskim previranjima, istakao je Rastović i dodao:
- Studija Laleta Pavlovića još jedan je važan deo istorijske i nacionalne misije koju već poduže sprovode "Večernje novosti", u težnji da istinske vrednosti i velikane otrgnu od zaborava i na dostojan način predstave najširoj publici.
O Pavlovićevom životopisu dečaka iz Idvora i njegovom putu do zvezda, "Od pašnjaka do naučenjaka" i jedne od najvažnijih ličnosti svetske nauke, ali i srpske političke i diplomatske istorije, nadahnuto je govorila i dr Zorica Tomić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
- Moram da ustanem kada izgovaram ovo: "Pupin je stekao titulu doktora filozofije", i najdublje sam uverena da, bez te titule, bar deo njegove biografije ne bi bio toliko blistav - započela je Tomić i naglasila da nema boljeg trenutka da se govori o našim velikanima poput Pupina, ne bismo li izbegli da postanemo cinični u ovom vremenu bez heroja.
- Svaka je biografija ne samo čitanje nečijeg života već i njegovo mapiranje, postavljanje na mapu smisla u istorijskom, kulturnom i svakom drugom kontekstu. Svaka je biografija istovremeno i spomenik, a svaki spomenik, kako ta divna naša reč kazuje, osim što nas na nekog "spominje", istovremeno i opominje - navela je Tomićeva izrazivši zahvalnost kako "Novostima" koje su to podstakle i omogućile, tako i Pavloviću kao autoru koji je ovaj literarni spomenik Pupinu podigao, uspevši da se kroz rad na njemu pozabavi i brojnim temeljnim filozofskim i moralnim pitanjima, ali i društvenim fenomenima poput trača (poput onog mitskog o tobožnjem sukobu Pupina i Tesle).
Radoslav Pavlović govorio je o nepoznatoj nam povesti prečanske porodice Mihajla Pupina, o majci Olimpijadi Aleksić koja je znala Novi zavet napamet i često ga na molbu idvorskog sveštenika citirala, uprkos svojoj nepismenosti. Pripovedao je sinoć Pavlović i o atletskim sposobnostima velikog naučnika, vazda i u svemu prvog, ogromnom njegovom diplomatskom doprinosu ne samo na mirovnoj konferenciji u Versaju, o neponovljivoj Pupinovoj svestranosti, ali i o intimnom životu, ljubavi, plemenitosti, htenjima, željama i nadanjima...
- Radujem se, pre svega, što u ovakvom smutnom vremenu i u moru ružnih primera, dajemo jedan najplemenitiji mogući primer kroz priču o čoveku koji je bio, postojao, činio velika dela - uvek naglašava Pavlović govoreći o misiji ove knjige.
PONOSNI SRBIN
OPLEMENjENA upečatljivim ilustracijama Vojislave Bece Tanurdžić, ova pripovest na jedinstven način čitaocu predstavlja jedinstvenog čoveka blistavog uma, velikana svetske nauke, ali ta romansirana pripovest istovremeno "iscrtava" i istinski model "savršenog čoveka": ponosnog Srbina, pravog rodoljuba, naučnika i diplomate poštovanog i vrednovanog u svetskim okvirima, uvek usmerenog ka opštem dobru.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)