ZA USTANIKE OKIVAO TREŠNJEVE TOPOVE: Kod Paraćina obeleženo 250 godina od rođenja čuvenog kovača Jovana Petrovića (1772-1837)
PUCANj iz replike trešnjevog topa, za koji se pretpostavlja da ga je okovao Jovan Petrović Kovač, označio je početak obeležavanja velikog jubileja - 250 godina od rođenja znamenitog srpskog kovača, čije je majstorsko znanje bilo od nemerljivog značaja za vreme Karađorđevog Prvog ustanka protiv Turaka.
Foto Vikipedija
Jovan Kovač je rođen u Svojnovu kod Paraćina 1772. godine u tadašnjem Osmanskom carstvu, a u njegovom rodnom mestu grupa ljudi iz dva udruženja odlučila je da, bez medijske pompe, obeleži četvrt milenijuma od rođenja svog slavnog sunarodnika.
- Položili smo cveće na Jovanovu spomen-bistu koja se nalazi na Trgu slobode u centru Svojnova, a prigodne reči izrekao je književnik Đorđe Petković, koji je ranije objavio više tekstova o čuvenom Jovanu Kovaču. Spomen-bista u selu je postavljena 1991. godine, ali, nažalost, ne postoji Kovačeva kuća, ni njegovo potomstvo u Svojnovu. Obeležavanje jubileja upriličili su Udruženje za kulturu i umetnost "Logos" iz Svojnova, u saradnji sa Udruženjem ratnih vojnih invalida opštine Paraćin, uz pomoć i podršku Agencije za ispitivanje, žigosanje i obeležavanje oružja, naprava i municije iz Kragujevca - kaže, za "Novosti", Saša Spasojević, predsednik Udruženja ratnih vojnih invalida.
Foto Vikipedija
Zna se da je rano ostao bez oca, zbog čega se još kao dečak sa rođakom iz Svojnova uputio u Srem, gde je stupio u dobrovoljački vojni odred i sa frajkorima vojevao u Austrijsko-turskom ratu. Istovremeno je, kad god su mu prilike dozvolile, učio kovački zanat. Po završetku tog rata, 1791, Jovan se nastanio u Zemunu i vredno usavršavao zanat kod jednog majstora, ali je tek posle više godina dobio dozvolu austrijskih vlasti da otvori svoju kovačku-sekirašku radnju.
Krajem 1804. je upisan u magistarske knjige kao kovačko-potkivački majstor i član pintersko-kovačkog esnafa. O njegovom velikoj veštini govori podatak da je uspeo sam da otkloni kvar na mašini prvog parnog broda koji je iz Novog Sada doplovio u Zemun, i zahvaljujući njemu nije morao majstor da dolazi čak iz Beča.
Foto privatna arhiva
Kovač je za vreme Prvog srpskog ustanka od 1804. često iz Zemuna prelazio Savu i pomagao ustanicima u popravci oružja, rizikujući da ga austrijska vlast otkrije i da izgubi sve što je stekao. Okivao je drvene trešnjeve topove koje su Srbi najpre koristili, jer su se od prevelike upotrebe topovi - raspadali. Doprineo je stvaranju prve ustaničke topolivnice u Beogradu. On je jedan top sam izlio od gvožđa i poklonio ga srpskoj vojsci, sa izlivenim svojim imenom. Zna se da je Karađorđe Kovačevu podršku mnogo cenio. Kada je Prvi srpski ustanak kasnije ugušen, vožd je Jovanu poslao pismo u kome mu se zahvalio za sve što je učinio za Srbiju.
- Petrović je preminuo jula 1837. u Zemunu i mnogi znameniti ljudi su došli da isprate na večni počinak čoveka koji nije bio školovan, ali je bio vrhunski majstor i veliki patriota. Mada je umro daleko od rodnog Svojnova, uspomena na Kovača i dalje živi u tom podjuhorskom selu sa leve strane Velike Morave. Otuda i obeležavanje jubileja - zaključuje Saša Spasojević.
Kraj replike trešnjevog topa, Foto Privatna arhiva
IZLIO GRB KNEŽEVINE SRBIJE
PREMA dostupnim podacima, i za vreme kneza Miloša Obrenovića, Kovač, kao ugledni majstor, često je bio pozivan da iz Zemuna dođe u Srbiju. Lio je krstove i zvona za crkve kad god je trebalo. Zvono koje je zazvonilo 1830. godine prvi put na Sabornoj crkvi u Beogradu je on izradio, a kad je Turska Srbiji iste godine hatišerifom dala samostalnost, izlio je grb Kneževine Srbije koji je postavljen na Milošev konak. U miru, Kovač je mnogo doprineo razvoju kulturnog života ondašnje Srbije, a Vuk Karadžić mu je bio jedan od dobrih prijatelja.
Preporučujemo
„STRIP FEST“ OD SREDE U PARAĆINU: Izložba, bazar i dvodnevne radionice za đake
07. 11. 2022. u 18:24
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)