REDOVNE PROVERE SMANJUJU RIZIKE: Akademik Nebojša Lalić, za "Novosti", upućuje na značaj ranog otkrivanja dijabetesa
BROJ obolelih od dijabetesa raste u celom svetu.
Akademik Nebojša Lalić, Foto Tanjug
Jedan od glavnih razloga za to je promena načina života u zemljama u tranziciji, gde su ljudi preokupirani brigom za egzistenciju izloženi izmenjenoj i neredovnoj ishrani, što uz nedostatak fizičke aktivnosti i kontinuirani stres doprinosi većem obimu obolevanja.
Porastu dijabetesa doprinosi i činjenica da još nije proizveden lek koji bi efikasno delovao u početnoj fazi bolesti, mada postoji napredak u ovoj oblasti.
Ovo u razgovoru, za "Novosti", kaže akademik Nebojša Lalić, koji je prošle nedelje imenovan za predsednika Evropskog udruženja za dijabetes. S obzirom na to da u evropskom regionu živi 60 miliona ljudi sa dijabetesom, profesor Lalić ističe da će prevencija biti jedna od ključnih mera kojom će se baviti organizacija na čijem je čelu:
- U Srbiji u domovima zdravlja već dugo postoji Nacionalni program rane detekcije i prevencije dijabetesa tipa 2. U okviru ovog Programa predviđeno je da sve osobe starije od 40 godina, a nisu obolele od dijabetesa, najmanje jednom u tri godine u nadležnom domu zdravlja popune upitnik na osnovu koga se dalje procenjuje rizik od razvoja dijabetesa u narednih 10 godina. Ova aktivnost je bila razvijena do pojave epidemije kovida kada je morala da bude usporena ili prekinuta, sada se postepeno obnavlja.
Procenjuje se da u Srbiji živi oko 770.000 osoba sa dijabetesom, od kojih je polovina radno aktivna. Ima naznaka da bi ovaj broj mogao da bude za 40 odsto veći, jer mnogi ne znaju da su oboleli.
- Otkrivanje šećerne bolesti na vreme je izuzetno važno jer se time omogućava blagovremeno uvođenje terapije - kaže profesor Lalić.
- Terapija koja je uvedena na vreme otklanja povišen nivo šećera u krvi, ali i druge poremećaje metabolizma koji bi doveli do razvoja komplikacija dijabetesa. Jer, dijabetesne komplikacije su ozbiljna oboljenja koja mogu dovesti do slepila, oštećenja funkcije bubrega, srčanog i moždanog udara, amputacije donjih ekstremiteta i drugih teških posledica, i time do smanjenja životne i radne sposobnosti, a nekad se završavaju i smrću.
Kada je o insulinskoj rezistenciji reč, naš sagovornik kaže da ona nije bolest u tom smislu da postoji kao posebna dijagnoza:
- Ona je jedno patofiziološko stanje, ona je stanje poremećaja u organizmu koje se nalazi u osnovi više bolesti, a to su policistični ovarijumi, koji često mogu biti uzrok steriliteta pa je zato interesovanje za insulinsku rezistenciju toliko poraslo.
Definitivno je u osnovi dijabetesa, koronarne bolesti srca, moždanog udara i nekih drugih oboljenja mozga. To nam pokazuje da postoji defekt u delovanju insulina, koji ne mora da sam po sebi prouzrokuje bolest. Ali može da doprinese drugoj bolesti.
SAVETOVALIŠTA
PREMA rečima profesora Lalića, savetovališta za dijabetes u domovima zdravlja imaju izuzetno važnu ulogu, jer treba da budu centar za sprovođenje i koordinaciju ove aktivnosti:
- U postkovid periodu, savetovališta se oporavljaju u onoj meri u kojoj se oporavlja i tretman pacijenata sa hroničnim nezaraznim bolestima, a kada se radi o prevenciji dijabetesa Republička stručna komisija za dijabetes koordiniše dodatne mere koje lekari na primarnom nivou ulažu da se ovaj proces ubrza.
Preporučujemo
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)