ODATA POČAST ZABORAVLJENIM DOBROTVORIMA: Doprinos Kuzmana Rackovića i njegove supruge Ane Kikindi i njenom napretku konačno ovekovečen u knjizi
GOTOVO niko nije pominjao da je baš on ostavio gradu zgradu današnje Muzičke škole u centru grada. Nepoznanica je bilo i zalaganje njegove supruge Ane da se kikindska omladina školuje i da su njih dvoje davali stipendije mladeži. Njihov doprinos gradu i njegovom napretku, posebno u obrazovanju, rasvetljen je zahvaljujući dvojici mladih istoričara Istorijskog arhiva, Draganu Belesliću i Srđanu Sivčevu. Oni su autori knjige "Kuzman Racković, lik i delo", koja je upravo predstavljena javnosti.
Foto: Istorijski arhiv Kikinde
- On je bio pravnik po obrazovanju, advokat, a onda i činovnik Velikokikindskog distrikta. Obavljao je nekoliko funkcija, najpre je bio senator, potom sudija, a vrhunac njegove karijere jeste položaj vrhovnog sudije Distrikta, pa je upravljao Velikom Kikindom tri godine, od 1861. do 1863, a posle toga je smenjen. Njegova porodica je među prvima doseljena u Veliku Kikindu, sa potiske bojne granice iz okoline Segedina. Kuzman Racković je u Kikindi zaršio osnovnu, latinsku školu, gimnaziju je završio u Segedinu, a studije prava u Kežmarku i Eperješu (današnja Slovačka). Potom se vratio u Kikindu i postao advokat - navodi Beleslić. Racković se borio za nacionalno pitanje Srba u Kikindi u 19. veku, što je veoma važno jer su bili manjina u Austrougarskoj, borio se za poboljšanje uslova života u gradu, naročito higijenskih, bio je dobrotvor, pomagao je bolnici i trudio se da učini što više za napredak grada.
- Njegova supruga Ana je takođe bila zanimljiva ličnost, netipična za vreme u kojem je živela, a to je druga polovina 19. veka. Bila je preduzetnica, imala je svoju radnju za prodaju porcelana i ručnih radova, i vrlo aktivna u tadašnjem društvenom životu.
Nastojala je da se omladina školuje, posebno devojke, što krajem 19. veka nije bilo uobičajeno, naročito među Srbima - podaci su do kojih su Beleslić i Sivčev došli tokom jednogodišnjeg istraživanja u fondovima Istorijskog arhiva Kikinde. Ana Racković nije bila rođena Kikinđanka, već je poreklom iz mesta Bebe u rumunskom delu Banata. Oboje su bili iz imućnih porodica. Njeni su gajili dobre odnose sa visokim crkvenim slojem i u brak je donela vrlo dobar miraz. Nasleđenu imovinu njih dvoje su znatno uvećali.
PRVI CRTEŽ VOJNI HELIKOPTERI
ZANIMLjIVO je da je prvi crtež grafitnom olovkom uradio kao petogodišnjak. Bili su to vojni helikopteri. Nacrtao ih je na stotine.
- Jednog jutra vojni avion umalo nije zakačio dimnjak moje kuće u planinskom selu kod Sijarinske Banje. Srušio se nekoliko kilometara dalje. Otac me je popeo na konja i sa ostalim meštanima otišli smo na mesto nesreće. Kako do tada nisam video ni bicikl, veliki vojni helikopter, koji je sleteo na dvadesetak metara od nas, ostavio je veliki utisak na mene. Čim sam došao kući, počeo sam da slikam helikoptere i ljude na konjima. Svi su bili začuđeni koliko sam verno, sa puno detalja, naslikao helikoptere - kaže Malović.
- Zajedno su osnovali Zadužbinu "Kuzman i Ana Racković" i bili su veliki zadužbinari, ali se o tome danas vrlo malo zna. Najpoznatija je njihova fondacija, odnosno zaklada, kako se tada zvalo, osnovana 1869. sa 1.600 dukata i na osnovu testamenta Kuzmana Rackovića.
Zaživela je posle 20 godina, tačnije 1890. i iz sredstava te fondacije osnovana je Viša devojačka škola, prva takva u Kikindi. Od 1890. do 1895. građen je objekat po kojem je zadužbina najpoznatija, a to je zgrada današnje Muzičke škole. Zgrada je odmah bila namenjena za obrazovne svrhe, jedno vreme je bila Viša devojačka osnovna škola, pa Ženska osnovna škola, pa Državna osnovna škola, a od 1953. je Muzička škola "Slobodan Malbaški". Nekada se govorilo da je to Rackovićeva škola. Nažalost, Kikinđani danas o tome vrlo malo znaju - kaže Sivčev. Iz fondacije Kuzmana i Ane Racković siromašni učenici i učenice dobijali su stipendije.
BIO SMENjEN SA MESTA SUDIJE
- TOKOM karijere i života Kuzman Racković je ispoljio i loše strane. Prvi put je smenjen sa mesta sudije Velikokikindskog distrikta jer je falsifikovao dokumenta za privatne svrhe. Ne postoji dokument da je osuđen, jer je, verovatno, uništen. U revoluciji 1848-1849, kada su se
Srbi borili za stvaranje autonomne oblasti, nije stao na stranu svog naroda, već na stranu Mađarske. Drugi put je smenjen sa položaja u Distriktu jer je zloupotrebio funkciju kada je jedan građanin osuđen na smrt. U fioci Rackovića pronađena su dokumenta na osnovu kojih je
taj jadnik mogao da bude oslobođen. U prvoj polovini života bio je u dobrim odnosima sa crkvom, ali ih je kasnije pokvario - istražio je Beleslić.
- Došli smo do podataka da je u periodu od 1905. do 1910. godine 125 učenika dobijalo mesečnu stipendiju u iznosu od 50 tadašnjih austrougarskih kruna - prenosi Sivčev. Mladi istoričari želeli su da ovom knjigom ukažu na zadužbinarstvo Rackovića i da po tome mogu da stanu u red sa mnogo poznatijim zadužbinarima, poput Melanije Gajičić Nikolić. Pričom o Kuzmanu i Ani Racković ukazuje se i na značajan deo istorije grada. Knjigu je izdao Klub istoričara, a sredstva za štampu je, po projektu, odobrila lokalna samouprava.
Preporučujemo
Od sutra izmena trase linija javnog prevoza: Druga faza radova u Takovskoj ulici
24. 04. 2026. u 17:35
RTS imenovao novog urednika Informativnog programa umesto Nenada Lj. Stefanovića
24. 04. 2026. u 17:07
Vučić o Ratku Mladiću: Doneli su ga u ležećem položaju, ne razumem zašto ne dopuste da poslednje dane provede van zatvora
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje ceremoniji otvaranja vidikovca na 41. spratu Kule Beograd, te se tom prilikom osvrnuo i na aktuelno pitanje generala Ratka Mladića.
23. 04. 2026. u 14:21
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Milanović iznenadio sve: "Hrvatska nema neprijatelja - osim Srbije! EU se pretvara u ratni projekat"
HRVATSKI predsednik Zoran Milanović poručio je da njegova zemlja nema neprijatelja osim Srbije, i upozorio da se Evropska unija sve više udaljava od mirovnog projekta i jača procese naoružavanja, uz ograničen uticaj manjih država.
24. 04. 2026. u 11:29
Komentari (0)