ZA PRIHVATILIŠTE IM TRAŽE I ANTIKOVID TEST! Od 15.000 ljudi u beskućništvu, svega nekoliko stotina našlo zaklon od mraza
NA hiljade ljudi bez doma ledene dane provodi u haustorima, razrušenim kućama, na autobuskim stanicama, u ulazima zgrada, ili vozeći se tramvajima dok ih ne izbace, jer nemaju gde da prenoće i zgreju se. Najteža je situacija u Beogradu, jer je Prihvatilište za odrasla i stara lica, sa kapacitetom od 104 mesta, još od 2020. godine u kovid-režimu i ima vrlo stroga pravila prijema, pa se većina tamo i ne javlja. Zato je popunjeno svega 50-60 odsto kapaciteta.

Foto N. Skenderija
Prema rečima Katarine Bogdanović iz organizacije ADRA, koja se bavi ljudima u primarnoj situaciji beskućništva, dakle onima koji spavaju na otvorenom, u parkovima, haustorima, napuštenim objektima bez struje i vode, interna pravila beogradskog prihvatilišta, za razliku npr. od novosadskog, nalažu da osoba mora da ima ličnu kartu i bude prijavljena u centru za socijalni rad.
- Oni koji nemaju lična dokumenta i nisu prijavljeni centru za socijalni rad ili u njemu nisu prepoznati kao osobe u situaciji beskućništva, nemaju pristup beogradskom prihvatilištu. Takođe, oni koji nemaju prebivalište u glavnom gradu, bivaju samo izuzetno primljeni. Isto tako, moraju da imaju PCR ili antikovid test da nisu pozitivni na koronu, koji će sami platiti (1.500 dinara). Moraju da imaju i potvrdu psihijatra da nisu "kontraindikovani za kolektivni smeštaj". Prihvatilište je zatvorenog tipa, pa kada u njega uđete, ne možete da izađete u šetnju ili po cigarete. Usluga je teško dostupna i zato je ovde manji broj ljudi nego pre 2020. godine - kaže Katarina Bogdanović.
Za razliku od Beograda, u novosadskom prihvatilištvu, smeštenom u Futogu, u kom ne važe ovako restriktivna pravila, svih 60 mesta je popunjeno.
Tačnih podataka koliko je u Srbiji ljudi u situaciji beskućništva ne postoji. Procene su organizacija Crveni krst, Udruženja "Izlazak" i "Klikaktiv" da brojke idu i preko 15.000. Samo u Beogradu najmanje 5.000 ljudi živi bez krova nad glavom, a još duplo toliko u krajnje nehumanim uslovima, u udžericama i neformalnim naseljima, bez struje, vode i grejanja. Svaka četvrta osoba u situaciji beskućništva ima manje od 14 godina.

Foto Anđela Stevanović Živković
U Beogradu postoji i privremeno prenoćište na Autokomandi, gde je toplo sklonište i postelju poslednjih dana zatražilo 39 ljudi. Po rečima Nikole Price, sekretara Crvenog krsta Beograda, od novembra do sada ukupno 82 osobe koristile su usluge. Među njima je 14 žena.
- Ukupan broj noćenja u prenoćištu na Autokomandi od novembra bio je 1.667 noćenja, dok je u Dnevnom centru u Lominoj od otvaranja, u novembru, bilo 450 korišćenja različitih usluga. Koristile su ih 84 različite osobe, što je na dnevnom nivou oko 25. U Lominoj se korisnici najčešće zadrže oko sat i po, iako je Dnevni centar otvoren više od tri sata dnevno - navodi Prica.
U prenoćištu na Autokomandi, ljudi nemaju obavezu da ostavljaju lična dokumenta.
- Prenoćište na Autokomandi ima 40 kreveta, a ukoliko potreba bude veća, sa Sekretarijatom za socijalnu zaštitu Beograda, proširićemo kapacitete. Higijenski uslovi su veoma dobri, korisnici mogu da se istuširaju i odmore, a radi se i psiho-socijalna podrška - rekao je Milan Mirković, direktor Crvenog krsta Beograd. - Ljudi su najčešće zapuštenog zdravlja, ali bez povreda. Ako prepoznamo da im je potrebna zdravstvena pomoć, upućujemo ih u zdravstvenu ustanovu.
Slična prihvatilišta postoje u još nekoliko gradova u Srbiji. Kapaciteti u "Svetom Joakimu i Ani", jedinom prihvatilištu za odrasle i starije u Kragujevcu, popunjeni su.
- U prihvatilište ljudi ne mogu da dođu sami, već se smeštaj organizuje u saradnji sa Centrom za socijalni rad - kaže nam Milena Radaković iz fondacija SPC "Čovekoljublje", koja je osnovala prihvatilište. - Najviše dolaze stariji o kojima nema ko da brine.

Foto Igor Marinković
Ni u prihvatilištu u Subotici mesta nema.
- Trenutno je ovde 12 ljudi - kaže za "Novosti" dr Siniša Trajković, direktor Crvenog krsta Subotica. - Poslednjih godina pokazalo se da je to dovoljno za naš grad. U prihvatilište zimi najčešće dolaze ljudi koji imaju krov nad glavom, ali su u njemu uslovi toliko loši da ne mogu da prezime. Oni najčešće tokom leta nadničare i tamo gde rade i spavaju. Privremeni smeštaj neki koriste godinama, ali bude i novih.
Trajković kaže da u Subotica ima puno staračkih i siromašnih domaćinstava:
- Ljudi u Crveni krst dolaze najčešće po pakete hrane i tople garderobe. Imamo oko 200 korisnika narodne kuhinje. Volonteri Crvenog krsta tokom hladih dana pomažu siromašnim i starijima u seoskim domaćinstvima ogrevom i hranom.
U niškom Prihvatilištu za odrasla, stara lica i beskućnike napravljena je lista čekanja. Po rečima rukovodioca Gorice Cvetković, prihvatilište "Mara" je uvek puno. Trenutno je u njemu 14 osoba, a potreban je smeštaj za još četiri.
SUDBINA CELIH PORODICA
NA ulici, bez doma, najčešće ostaju oni koji nisu izdržali prekretnice u životu: razvod, bolesti, migracije, nasilje u porodici, starenje, pad društvene solidarnosti. Beskućništvo je rezultat opadanja zaštitne uloge porodice, a istraživanje RZS od pre deceniju pokazalo je da obuhvata često i cele porodice.
U Odeljenju za popis Republičkog zavoda za statistiku kažu da i dalje nisu obrađeni popisni podaci kada su u pitanju osobe u situaciji beskućništva, ali dodaju da čak i kada budu objavljeni, oni neće prikazivati realno stanje. Naime, pošto je nemoguće izvršiti popis "od vrata do vrata" kada je u pitanju ova kategorija, RZS koristi podatke centara za socijalni rad i prihvatilišta. Dakle, oni koji se nisu obratili CZR, nisu ni popisani, a takvih je najviše.
Prvi put se osobe u primarnoj situaciji beskućništva registruju u popisu 2011. Pod njima se podrazumevaju oni bez stalne ili privremene adrese stanovanja, koji žive na ulici, u parkovima, pod mostovima. Sekundarni su definisani kao lica koja žive u objektima nastanjenim iz nužde, kao što su šupe, barake, prikolice, vagoni, podrumi, šatori, šlepovi, odnosno kartonska i nehigijenska naselja. Tadašnji popisni podaci pokazuju da ih je, razvrstano u dve kategorije, prema tome da li su skroz bez adrese, ili nastanjeni u nekim objektima iz nužde, bilo 445 plus 17.842.
Prema rečima Katarine Bogdanović, od 2020. godine ADRA je registrovala 4.000-5.000 ljudi, koji dolaze po pomoć, a svakog meseca javlja se dvadesetak novih.
- Najmanje je onih koji ispunjavaju naše stereotipe o beskućništvu. Većina ljudi u situaciji beskućništva izgleda vrlo prosečno i ne biste ih po spoljašnjim karakteristikama na ulici razlikovali od većinske populacije - konstatuje naša sagovornica.

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)