UBILI RATNE ZAROBLJENIKE, PA KOSTI POMEŠALI SA ŽIVOTINJSKIM: Trideset dve godine od monstruoznog zločina na Miljevačkom platou
PRE 32 godine, 21. juna 1992, Hrvatska vojska (HV) napala je položaje srpske teritorijalne odbrane na Miljevačkom platou, u blizini Drniša, i preuzela kontrolu nad sedam sela. Bio je to prvi veći napad snaga RH na Republiku Srpsku Krajinu pošto je UPROFOR preuzeo zaštitu na ovom području, a rezultirao je monstruoznim ratnim zločinom.

Wikipeida javno vlasništvo
Kako je na svom portalu objavio Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas", uoči napada hrvatska strana je od srpske zatražila suzdržavanje od eventualnih provokacija zbog održavanja "Međunarodnog festivala deteta", koji je trebalo da počne u Šibeniku, da bi sama istog jutra napala srpske položaje.
Savet bezbednosti UN je 30. juna osudio akciju Rezolucijom 762 i zatražio povlačenje hrvatskih snaga na početne položaje, ali bez rezultata.
Tužan epilog napada je 40 ubijenih srpskih teritorijalaca, od kojih je većina masakrirana posle predaje. Hrvatske vlasti, kaže "Veritas", naređuju srpskim zarobljenicima, pod pretnjom smrću, da ih pobacaju u krašku jamu namenjenu za veliko smeće.
- Hrvatska radiostanica Split, u maniru krajnjeg cinizma, više puta je emitovala imena poginulih srpskih boraca uz zvuke srpske nacionalne himne sa raznim psovkama - navode u "Veritasu".
Od 17. jula do 1. septembra iste godine, hrvatska strana je srpskoj preko UNPROFORA predala 21 telo, a kosti izvađene uz pomoć speleologa iz jame spakovane su u 20 vreća i izmešane sa kostima životinjskog porekla, što je otežavalo identifikaciju.

Wikipeida javno vlasništvo
Od delova kostiju i delova tela na srpskoj strani je sastavljeno 40 posmrtnih ostataka, od čega je 28 identifikovano i sahranjeno u porodične grobnice, dok je 12 neidentifikovanih pokopano u zajedničku grobnicu na Novom groblju u Kninu, gde se i danas nalaze. Posle pada RSK, ni međunarodna zajednica ni hrvatska država nisu pokazali interes da se ostaci ekshumiraju i identifikuju DNK metodom.
Sedamnaest preživelih zarobljenika su, posle mučenja u zatvorima Kuline u Šibeniku, Lora u Splitu i Kerestinec u Zagrebu, razmenjeni u Nemetinu, 14. avgusta 1992.
Zločinci su ceo događaj na Miljevačkom platou zabeležili na video-traci, koja se neposredno posle događaja, prema tvrdnjama "Veritasa", kao horor film iznajmljivala po video-klubovima širom Evrope.
Nakon dugogodišnjeg krivičnog postupka, Županijski sud u Splitu je, u septembru 2014, osudio dvojicu pripadnika HV, Antu Babca na tri godine i osam meseci i Mišu Jakovljevića na tri godine, zbog ubistva ratnog zarobljenika Miroslava Subotića, pripadnika TO RSK iz kninskog sela Ervenik.
- Za zločin na Miljevačkom platou, bez obzira na postojanje obilja validnih dokaza, pred Haškim tribunalom niko nije procesuiran - kaže Savo Štrbac iz "Veritasa".

NIJE NI KUPILA KARTU, NA PLAŽI JOJ PONUDILI BESPLATNU VOŽNjU: Novi detalji tragične smrti Novosađanke u Budvi
TINEJDžERKA je, kako kaže njen blizak prijatelj, bila devojka puna života, imala je mnogo planova za budućnost, a tek je imala 19 godina, i ceo život je bio pred njom, a sada je čitava njena porodica zavijena u crno.
30. 05. 2025. u 14:42

UKRAJINA IZVELA JEDAN OD NAJVEĆIH NAPADA NA RUSIJU: Aerodromi u Moskvi zatvoreni, uništena važna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je tokom noći izvela jedan od najvećih napada dronovima od početka rata, gađajući više ciljeva na teritoriji Rusije. Zbog napada su moskovski aerodromi bili primorani da privremeno obustave rad, što je izazvalo haos u vazdušnom saobraćaju.
28. 05. 2025. u 09:45

POSTOJI DRUGI SNIMAK Koji je uzrok ponašanja devojke stradale u Budvi? Psiholog objašnjava: "Ekstremni strah i fokus da se pobegne"
"ZA TEZU da je beg iz situacije opasne sa suženom svešću više goovri o tome da se radi o ekstremnogm strahu koji može da se protumači kao panika. Ako nije dolazila u takve situacije ne možemo znati da li je sklona tome ako ne zna da li ima napad panike."
30. 05. 2025. u 13:33 >> 13:33
Komentari (0)