ZA MESTO SEĆANJA SRBIJA JE ODVOJILA 42 MILIONA: Pred poslanike ide na ratifikaciju sporazum o uspostavljanju zajedničke izložbe u Aušvicu

V. Crnjanski Spasojević

23. 07. 2024. u 12:22

POSLE decenije i po, Srbija i ostale države bivše Jugoslavije konačno će ponovo imati svoj paviljon u Aušvicu, za šta je već opredeljen novac. Vlada je prošle nedelje usvojila Predlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o finaniranju ponovnog uspostavljanja zajedničke izložbe u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic - Birkenau, koji sada ide pred poslanike.

ЗА МЕСТО СЕЋАЊА СРБИЈА ЈЕ ОДВОЈИЛА 42 МИЛИОНА: Пред посланике иде на ратификацију споразум о успостављању заједничке изложбе у Аушвицу

Arhiva Novosti

Reč je o Sporazumu koji su 25. januara ove godine, u sedištu Uneska u Parizu, potpisale Srbija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora i Severna Makedonija, i sada svaka od ovih država treba da ga ratifikuje. Sporazumom države "potvrđuju svoju posvećenost" da ponovo uspostave " mesto sećanja na žrtve sa teritorije bivše Jugoslavije" u najpoznatijem koncentracionom i logoru za istrebljenje.

Zajednička postavka nalaziće se na prvom spratu Bloka 17 od crvene cigle, a sve potpisnice finansiraće renoviranje i konzervaciju sprata i zajedničkih prostorija koje dele sa Austrijom, čiji je paviljon u prizemlju. Takođe, finansiraće i dizajn za deo koji nije obuhvaćen Fondom porodice Herman, kao i sve buduće troškove održavanja stalne izložbe. Porodica Herman iz Osijeka najvećim delom je ubijena u Holokaustu. Preživeo je samo jedan član, a potomci su osnovali fondaciju koja je sve vreme inicirala obnovu nekadašnjeg Jugoslovenskog paviljona i koja će uložiti deo novca.

Arhiva Novosti

Postjugoslovenske države su se obavezale da će nadoknaditi troškove renoviranja i konzervacije Bloka 17 u iznosu od milion evra, koje je finansirala Austrija kroz donacije Fondaciji Aušvic-Birkenau. Srbija će učestvovati sa 35,77 odsto tog iznosa, Hrvatska sa 23, Slovenija sa 16, BiH sa 15,50, Severna Makedonija sa 7,50 i Crna Gora sa 2,23 odsto. Naknada će se plaćati na osnovu posebnih sporazuma koje će svaka država zaključiti sa Fondacijom Aušvic-Birkenau. Svaka zemlja plaćaće troškove održavanja direktno Državnom muzeju jednom godišnje, počevši od prve godine otvaranja stalne izložbe.

U 2024. godini Srbija je odvojila 20 miliona dinara u budžetu za ove namene. To je prvi deo od 42 miliona dinara, koliko iznosi naš udeo u ukupnom iznosu od milion evra. Za sledeću godinu planirano je izdvajanje preostalih 22 miliona, a u 2026. još 20 za realizaciju izložbe i održavanje prostora.

Očekuje se da 2026. zajednički paviljon bude i otvoren.

Inače, prva izložba u Bloku 17 i Jugoslovensom paviljonu realizovana je 1963. godine i nju je postavio SUBNOR. Prema rečima Veselinke Kastratović Ristić iz Muzeja Jugoslavije, na toj prvoj izložbi bilo je fotografija i dokumenata iz Jevrejskog i Muzeja revolucije, kao i dve skulpture vajarke Vidosave Vide Jocić, bivše zatočenice ovog logora: jedna sedeća i druga pod nazivom "Apel". Ove skulpture nasledila je i druga postavka, čiji je autor bio arhitekta Zoran Bulajić. Za tu postavku 1988. bio je zadužen nekadašnji Muzej revolucije, čiji je naslednik Muzej Jugoslavije.

Arhiva Novosti

Veselinka Kastratović Ristić

- Druga postavka sastojala se mahom od kopija fotografija i štampanog materijala, prikupljenih iz različitih muzeja, a naročito iz Udruženja zatvorenica Aušvica iz Slovenije - kaže Veselinka Kastratović Ristić. - Kada je 2009. godine zatvoren Jugoslovenski paviljon, skulpture Vide Jocić ostale su u deopu Muzeja Aušvic-Birkenau, i one bi morale da budu restaurisane i konzervirane za neku buduću postavku.

ANGAŽOVAN ČUVENI LIBESKIND

FONDACIJA Herman angažovala je i platiće slavnog arhitektu Danijela Libeskinda i iskusnog kustosa Henrija Lustiger-Talera za organizovanje postavke u Bloku 17. Kako su najavili, prostor će biti koncipiran u osam celina, a na zahtev Muzeja Aušvic-Birkenau, neće biti podeljen po državama, nego tematski.

Kroz logor smrti, u kom su se nalazile plinske peći, prošlo je oko 20.000 logoraša sa područja bivše Jugoslavije. Više od 11.000 bilo je sa teritorije današnje Srbije, a digitalizovan spisak nalazi se u Istorijskom muzeju Srbije, potvrdila nam je direktorka Dušica Bojić.

Arhiva Novosti

Vida Jocić

Među onima koji su preživeli Aušvic bila je pomenuta vajarka Vida Jocić, koja je u 21. godini odvedena u banjički logor i odatle sa 111 žena poslata u poljski kazamat. Njen broj na ruci bio je 49.865. U Aušvicu je kao petnaestogodišnjak bio zatočen i nedavno preminuli književnik i prevodilac Ivan Ivanji, Titov prevodilac sa nemačkog. On je uhapšen 1944. u Novom Sadu, a iskustva je opisao u knjizi "Moj prelepi život u paklu". Od svih naših logoraša preživelo je ni stotinak.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ČKALJINA CRNA LISTA: Čuveni glumac nije želeo da deli kadar sa ovim kolegama