ZABORAVLJENI ZLOČIN HRVATSKIH SNAGA NA DINARI: Navršava se 29 godina od likvidacije devet srpskih zarobljenika, koji su bačeni u vrtaču
DEVET pripadnika Srpske vojske Krajine, poznanika, komšija i rođaka, iz bukovičkih sela Bratiškovaca, Ivoševaca, Velike Glave, Ervenika i Kistanja, 26. jula 1995. godine, na Dinari, na predelu Medeno brdo, zarobili su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske vojske . Vezisti SVK "uhvatili" su razgovor na neprijateljskoj strani koji potvrđuje da su svi živi zarobljeni.
Foto: Vikipedija
Uskoro je krenula i akcija "Oluja", koja je dovela do pada RSK, egzodusa krajiških Srba i mnogo novih žrtava, zbog čega je ova grupa sa Dinare pala u drugi plan, podseća Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas".
U toku 1998. godine, preko Komisije za nestala lica Herceg Bosne stigla je vest da su lovci na Dinari u jednoj vrtači, na predelu Medeno Brdo, zahvaljujući požaru koji je prethodno tuda harao, uočili gomilu kostiju. Predstavnici Komisije za nestala lica Republike Srpske, sa kolegama iz komisije Herceg Bosne, otišli su na teren i, pošto je vrtača bila duboka, odlučili su da za izvlačenje posmrtnih ostataka angažuju helikopter.
Uz pomoć helikoptera SFOR-a, kosti su izvučene 16. novembra 1998. i prebačene u Banjaluku.
- Izvučeno je šest skeleta, dok su tri posmrtna ostatka vojnika iz ove grupe ekshumirana u aprilu 1996. iz masovne grobnice "Kamen", kod Glamoča - kaže Savo Štrbac iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Foto: Printscreen
Identifikovani su posmrtni ostaci: Zdravka Vujka (1968) i Milenka Radišića (1959), obojice iz Velike Glave, Damira Manojlovića (1971) iz Ivoševaca, Milana Macure (1947) iz Kistanja, Ljubomira Urukala (1948) i Milorada Urukala (1951) iz Bratiškovaca, a iz masovne grobnice "Kamen": Marinka Kovačevića (1962) i Vinka Kovačevića (1960) iz Ervenika, kao i Željka Erakovića (1968) iz Bratiškovaca.
Budući da se u to vreme u RS još nije radila identifikacija DNK metodom, a da se kosti nisu mogle odvojiti klasičnim putem, porodice su odlučile da ih sahrane zajedno na Perduovom groblju u Banjaluci. Udruženje Dalmatinaca u ovom gradu, na samom ulazu u Perduvovo groblje, 2004. godine podiglo je spomenik ubijenima.
- Iako lokacija na kojoj su pronađeni njihovi posmrtni ostaci i povrede na pronađenim kostima, kao i tragovi na odeći, obući i opremi, nesumnjivo ukazuju da su ubijeni po zarobljavanju i bačeni u masovnu grobnicu, s očiglednom namerom da budu likvidirani kao pripadnici neprijateljske strane i da se zatru tragovi zločina, i mada su njihove ubice prekršile sve zakone i običaje ratovanja, što ih neosporno svrstava u prvorazredne ratne zločince, za ovaj zločin još niko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred međunarodnim sudovima - kaže Savo Štrbac.
Preporučujemo
SPREMITE SE ZA KIŠU I SNEG Hitno se oglasio RHMZ: Ovi delovi zemlje prvi na udaru (FOTO)
07. 12. 2025. u 17:03
EVO KO IMA PRAVO NA VEĆU PENZIJU: Stavka koja ne ulazi u staž povećava ček
07. 12. 2025. u 14:47
SVAKI PRELAZAK PREKO PRUGE NOSI RIZIK: Pokrenuta kampanja „Dobro pazi - voz nailazi“
07. 12. 2025. u 11:21
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)