NEMA SRBINA KOJI JE PREŽIVEO LOGOR NA PAGU: Izložbu "Put bez povratka od Slane do Jasenovca" prati zahtev za spomen-pločom za žrtve

V.C.S.

26. 07. 2024. u 15:36

CENTAR za suočavanje sa prošlošću "Dokumenta", JUSP Jasenovac, Srpsko narodno vijeće i Kulturno informativni centar učestvovali su u organizaciji izložbe "Put bez povratka od logora Slana do logora Jasenovac", koja je je otvorena u zagrebačkom KIC tokom jula i avgusta.

НЕМА СРБИНА КОЈИ ЈЕ ПРЕЖИВЕО ЛОГОР НА ПАГУ: Изложбу Пут без повратка од Слане до Јасеновца прати захтев за спомен-плочом за жртве

Foto Udruženje Jadovno

"Dokumenta" je pre tri dana upriličila i spomen-šetnju do lokacija sa kojih su Srbi i Jevreji odvođeni u ustaške logore Slana, Metajna, Jadovno i Jasenovac. Želja organizatora je da postavka bude izložena i na Pagu, gde su se nalazili prvi logori u NDH, kako bi turisti i lokalni živalj znali šta se dešavalo na ostrvu od maja do avgusta 1941. Čak je podnet predlog gradskim vlastima Novalje, na severozapadu ostrva, da se u uvali Slana postavi spomen-ploča žrtvama, međutim nikakav odgovor nije stigao.

Foto Jadovno

Nekadašnji logor Slana

Autor izložbe Ivo Pejaković, direktor JUSP Jasenovac u ostavci, zapisao je: "U logoru su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Jevreje. Prema svedočenju retkih preživelih Jevreja, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posedice takve da, prema dosadašnjim saznanjima, ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživeli logor Slanu i Drugi svetski rat i o tome ostavili svedočanstvo. Zbog toga o događajima u logoru Slana znamo tek ono što je sačuvano u svedočanstvima preživelih jevrejskih zatočenika. Mesto logora danas nije obeleženo spomenikom ili spomen-pločom. Spomen-ploča je prvi put uništena početkom devedesetih, a potom dva puta samo u par dana nakon što su je predstavnici Koordinacije židovskih općina RH i Srpskog narodnog vijeća postavili. Čuvanje uspomena na žrtve Holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje. Zbog italijanske naredbe da se logor zatvori, najviše zbog straha od širenja epidemije, ustaše to čine te poslednje preživele odvoze u Krapje i Bročice, što su prvi logori jasenovačkog sistema. Time, zadnje žrtve logora Slana postaju prve žrtve Jasenovca."

Foto Printskrin

Ivo Pejaković

Sistem logora Gospić - Jadovno - Pag dugo nije bio u fokusu javnosti, iako su se tu dešavali prvi masovni zločini. Kako je objavila "Dokumenta" na svom sajtu, Pejaković je posle otvaranja izložbe upozorio da je izazov "postaviti spomen-ploču u logoru Slana, a da ne govorimo o spomen području s muzejem ili info-pločama koje bi posetioce informisale šta se u logoru događalo".

Istoričarka Nataša Mataušić upoznala je javnost sa stradanjem žena u logoru Metajna, koji je otvoren 25. jula 1941, kada su stigle prve Jevrejke. One su izgladnjivane i silovane, a preživele su transportovane, preko Karlobaga i Gospića, u Jastrebarsko, pa preko Jasenovca u Kruščicu. U Kruščici su Jevrejke i Srpkinje s decom provele oko dva meseca, da bi ponovo bile transportovane u Loborgrad. Tamo je umrlo oko 200 žena.

Foto Glas Srpske

Nataša Mataušić

Tokom prve spomen-šetnje, 23.jula, Tena Banjeglav iz "Dokumente" pomenula je i Svetozara Milinova, prvog vlasnika hotela "Dubrovnik", čija je cela porodica stradala u Slani i Jadovnom, i na koje podseća "kamen spoticanja" ispred hotela.

Pričalo se i o velikom broju Srba i Jevreja, iseljenih iz svojih stanova u Palmotićevoj ulici, od kojih su mnogi završili u logorima, a jedan broj je deportovan u Srbiju. Samo od 6. do 15. jula 1941. ispražnjeno je najmanje 20 zagrebačkih stanova i kuća, u koje su se zatim uselile ustaše, a među njima i ministri Mirko Puk i Edo Bulat.

Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće i "Dokumenta" imaju i preložen tekst za spomen-ploču:

"Podižemo ovu spomen-ploču u znak sećanja na žrtve ženskog logora Metajna i muškog logora Slana, koji su delovali u sklopu logorskog kompleksa Gospić - Jadovno - Pag. Ovaj kompleks ustaških logora smrti, uspostavljen na osnovu rasnih zakona NDH, otvoren je sredinom aprila i zatvoren krajem avgusta 1941. U njemu su mučeni i ubijani Srbi i Jevreji, te antifašisti, politički protivnici ustaškog režima. Potomci žrtava ustaškog terora NDH (rasnih zakona NDH)."

Sledeća spomen-šetnja biće održana 23. avgusta, u 19 sati.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ALARM U PARIZU! Nadal odustaje od Olimpijskih igara? Oglasio se Špančev trener