NEMA SRBINA KOJI JE PREŽIVEO LOGOR NA PAGU: Izložbu "Put bez povratka od Slane do Jasenovca" prati zahtev za spomen-pločom za žrtve
CENTAR za suočavanje sa prošlošću "Dokumenta", JUSP Jasenovac, Srpsko narodno vijeće i Kulturno informativni centar učestvovali su u organizaciji izložbe "Put bez povratka od logora Slana do logora Jasenovac", koja je je otvorena u zagrebačkom KIC tokom jula i avgusta.
Foto Udruženje Jadovno
"Dokumenta" je pre tri dana upriličila i spomen-šetnju do lokacija sa kojih su Srbi i Jevreji odvođeni u ustaške logore Slana, Metajna, Jadovno i Jasenovac. Želja organizatora je da postavka bude izložena i na Pagu, gde su se nalazili prvi logori u NDH, kako bi turisti i lokalni živalj znali šta se dešavalo na ostrvu od maja do avgusta 1941. Čak je podnet predlog gradskim vlastima Novalje, na severozapadu ostrva, da se u uvali Slana postavi spomen-ploča žrtvama, međutim nikakav odgovor nije stigao.
Foto Jadovno
Autor izložbe Ivo Pejaković, direktor JUSP Jasenovac u ostavci, zapisao je: "U logoru su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Jevreje. Prema svedočenju retkih preživelih Jevreja, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posedice takve da, prema dosadašnjim saznanjima, ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživeli logor Slanu i Drugi svetski rat i o tome ostavili svedočanstvo. Zbog toga o događajima u logoru Slana znamo tek ono što je sačuvano u svedočanstvima preživelih jevrejskih zatočenika. Mesto logora danas nije obeleženo spomenikom ili spomen-pločom. Spomen-ploča je prvi put uništena početkom devedesetih, a potom dva puta samo u par dana nakon što su je predstavnici Koordinacije židovskih općina RH i Srpskog narodnog vijeća postavili. Čuvanje uspomena na žrtve Holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje. Zbog italijanske naredbe da se logor zatvori, najviše zbog straha od širenja epidemije, ustaše to čine te poslednje preživele odvoze u Krapje i Bročice, što su prvi logori jasenovačkog sistema. Time, zadnje žrtve logora Slana postaju prve žrtve Jasenovca."
Foto Printskrin
Sistem logora Gospić - Jadovno - Pag dugo nije bio u fokusu javnosti, iako su se tu dešavali prvi masovni zločini. Kako je objavila "Dokumenta" na svom sajtu, Pejaković je posle otvaranja izložbe upozorio da je izazov "postaviti spomen-ploču u logoru Slana, a da ne govorimo o spomen području s muzejem ili info-pločama koje bi posetioce informisale šta se u logoru događalo".
Istoričarka Nataša Mataušić upoznala je javnost sa stradanjem žena u logoru Metajna, koji je otvoren 25. jula 1941, kada su stigle prve Jevrejke. One su izgladnjivane i silovane, a preživele su transportovane, preko Karlobaga i Gospića, u Jastrebarsko, pa preko Jasenovca u Kruščicu. U Kruščici su Jevrejke i Srpkinje s decom provele oko dva meseca, da bi ponovo bile transportovane u Loborgrad. Tamo je umrlo oko 200 žena.
Foto Glas Srpske
Tokom prve spomen-šetnje, 23.jula, Tena Banjeglav iz "Dokumente" pomenula je i Svetozara Milinova, prvog vlasnika hotela "Dubrovnik", čija je cela porodica stradala u Slani i Jadovnom, i na koje podseća "kamen spoticanja" ispred hotela.
Pričalo se i o velikom broju Srba i Jevreja, iseljenih iz svojih stanova u Palmotićevoj ulici, od kojih su mnogi završili u logorima, a jedan broj je deportovan u Srbiju. Samo od 6. do 15. jula 1941. ispražnjeno je najmanje 20 zagrebačkih stanova i kuća, u koje su se zatim uselile ustaše, a među njima i ministri Mirko Puk i Edo Bulat.
Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće i "Dokumenta" imaju i preložen tekst za spomen-ploču:
"Podižemo ovu spomen-ploču u znak sećanja na žrtve ženskog logora Metajna i muškog logora Slana, koji su delovali u sklopu logorskog kompleksa Gospić - Jadovno - Pag. Ovaj kompleks ustaških logora smrti, uspostavljen na osnovu rasnih zakona NDH, otvoren je sredinom aprila i zatvoren krajem avgusta 1941. U njemu su mučeni i ubijani Srbi i Jevreji, te antifašisti, politički protivnici ustaškog režima. Potomci žrtava ustaškog terora NDH (rasnih zakona NDH)."
Sledeća spomen-šetnja biće održana 23. avgusta, u 19 sati.
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
KAKO JE ČKALjA DOBIO STAN: Živeo sa porodicom u garsonjeri, a onda je usledila iznenadna poseta u novogodišnjoj noći
LEGENDARNI glumac i jedan od omiljenih komičara bivše Juge, Miodrag Petrović Čkalja zabavljao je generacije gledalaca. "Paja i Jare", "Kamiondžije", "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", Vruć vetar", "Put oko sveta" su samo neka od ostvarenja u kojima je igrao i izazivao kod ljudi jednu od lepših emocija - smeh.
01. 01. 2026. u 12:31
Komentari (0)