KAKO SU LOGORAŠI LEČILI SVOJE DŽELATE: Muzej žrtava genocida 7. septembra otvara stalnu postavku u Jasenovcu o ustaškoj bolnici
U mestu koje je postalo simbol svesrpskog stradanja, 7. septembra biće otvorena stalna izložbena postavka pod nazivom "Ustaška bolnica u Jasenovcu 1942-1945". U jednom od dva preostala objekta iz vremena postojanja sistema koncentracionih logora Jasenovac, biće predstavljen istorijat ustaške bolnice, kao i biografije zatočenika koji su služili u njoj. Postavku čine i svedočanstva preživelih nastala neposredno po oslobođenju 1945, njihove fotografije i dokumenta.

Dragan Milovanović
- Izložba je posvećena zatočenim Srbima i Jevrejima koji su bili primorani da rade u toj bolnici, da pružaju prvu pomoć zločincima koji su ih kasnije likvidirali, koji su ubijali njihove najmilije, oduzimali im imovinu, mučili ih - rekao je na jučerašnjoj konferenciji Bojan Arbutina, v. d. direktora Muzeja žrtava genocida, koji je sa dr Milanom Gulićem, Aleksandrom Mišić i dr Stefanom Radojkovićem priredio izložbu. - Uspeli smo, donekle, da rekonstruišemo kroz kakva su mučenja logoraši prolazili.

Dragan Milovanović
Posle tri godine istraživanja autori izložbe su rasvetlili zamagljene stranice: "Ustaška bolnica" formirana je krajem oktobra 1942. godine u više objekata. Kuće, radionica, štala i drugi pomoćni objekti pripadali su srpskim porodicama Trivunčić i Klincov. U kući Đure Trivunčića nalazile su se sobe za smeštaj bolesnika i operaciona sala, dok su u kućama Nedeljka i Gojka Klincova bile ambulanta za prijem i pregled bolesnika, soba sa rendgenom i stomatološka ambulanta. Omanja kovačka radionica pored kuće Klincova je preuređena u apoteku, sa laboratorijom i skladištem farmaceutskog materijala. Bolnička kuhinja nalazila se u dvorištu iza njegove kuće, dok je u preuređenom štaglju bio zatvor za smeštaj lekara - zatočenika i ostalog bolničkog osoblja. U kući Laze Mačkića nalazili su se tuševi i parni kotao za dezinfekciju, koje su koristile ustaše.
Dok nisu pronađena dva sačuvana autentična objekta u Jasenovcu - ustaška bolnica i apoteka, verovalo se da od nekadašnjeg logora nije ostalo ništa, osim Kožare. Od Ciglane, na koju ljudi mahom misle kad govore o monstruoznim zločinima, nisu ostali tragovi. Porodice Trivunčić i Klincov su se posle rata vratile na svoja ognjišta, te zgrade nisu otkrivene i srušene. Nisu bile označene kao logorske i nisu pripadale Spomen-kompleksu Jasenovac.
- U početku smo mislili da se bolnica nalazila samo u jednoj kući, ali smo kasnije otkrili da je bilo više objekata, čak i nekoliko namenski sagrađenih posle ofanzive na Kozaru 1942 - kaže Aleksandra Mišić. - U postavci su biografije 41 lekara i medicinskog osoblja koji su ih opsluživali.

Dragan Milovanović
PRVA NA HRVATSKOJ TERITORIJI
MUZEJ žrtava genocida je pre mesec dana otvorio prvu stalnu izložbenu postavku izvan Srbije - u Prebilovcima su predastavili jedan od najstravičnijih zločina počinjenih tokom Drugog svetskog rata na prostoru NDH. Izložba "Ustaška bolnica u Jasenovcu 1942-1945" je prva na hrvatskoj terotoriji.
Mišić smatra da je ustaška bolnica bila mesto u kome su se prenosile informacije o onome što se zbiva u logoru i onome što se događa izvan njega:
- Svedočanstva dvoje studenata medicine i desetoro pomoćnih radnika su dragocena. Kako je izgledala ustaška bolnica opisao je i Julijus Šmidlin, delegat Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, koji je polovinom jula 1944. obišao logor.

Dragan Milovanović
Šmidlin je u tajnom izveštaju od 2. avgusta 1944. pretpostavljenima, između ostalog, napisao: "Bolnički liječnici su isključivo zatočenici, Židovi i krišćani. Sanitetsko osoblje uzima se isključivo između zatočenika. Sama je bolnica dobro opremljena, premda su upotrebljene građevine... primitivne. U kirurškom odijelu pacijenti su većinom ozleđene ustaše...".
Izložbu priređuju Muzej žrtava genocida i Odbor za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora SPC. Postavka, čiji je autor Nikola Radosavljević, biće dopunjavana.

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)