33 GODINE OD ZLOČINA NA KORANSKOM MOSTU, HRASTOV IKONA BRANITELJA: Država mu oprostila dug, dobio mural, a most ime po njegovoj jedinici

SUTRA se navršava 33 godine otkad su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Zbora narodne garde (ZNG) Hrvatske, 21. septembra 1991, ispred mosta na Korani, u Karlovcu, zaustavili dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne "Mekušje" u kasarnu "Logorište", prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA. Posle pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili su oružje.

Sahrana septembar 1991.Foto TV K3

Kako podseća DIC "Veritas", odmah po predaji, jedna grupa zarobljenih, mahom aktivnih pripadnika JNA, odvežena je u prostorije policije, a preostalih 17 vojnika srpske nacionalnosti, rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođeno je pešice preko Koranskog mosta.

- Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i nad njima počeli "krvavi pir". Trinaestorica su likvidirana, nekoliko klanjem u ležećem položaju, a većina hicima iz automatskog oružja u stojećem položaju. Trojica su se, među njima i jedan sa teškim povredama, spasili skokom sa mosta. Četvrti se u toku noći, takođe sa teškim povredama, iskobeljao ispod mrtvih saboraca - podsećaju u "Veritasu".

Za ovaj zločin u maju 1992. započeo je krivični progon karlovačkog specijalca Mihajla Miše Hrastova, a završio je u maju 2015. presudom Vrhovnog suda, kojom je osuđen na četiri godine zatvora zbog krivičnog dela protiv čovečnosti i međunarodnog prava - protivpravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.

- Hrvatsko pravosuđe se u te 23 godine "proslavilo" s ukupno sedam presuda istom čoveku za isto krivično delo, da bi ga na kraju ipak proglasilo zločincem, paralelno od njega praveći i žrtvu i heroja. Iako izvedeni dokazi ukazuju da je u likvidaciji rezervnog sastava JNA učestvovalo najmanje tri lica i da je pucano iz najmanje dva različita oružja, nadležno tužilaštvo se još ne oglašava po pitanju eventualnog proširenja optužbe na ostale izvršioce i naredbodavce ovog, jednog od prvih ratnih zločina u ratu devedesetih nad pripadnicim JNA, koja je u to vreme i dalje bila jedina legitimna i regularna vojska u SFRJ, u čijem sastavu je formalno-pravno još bila Hrvatska - kažu u "Veritasu".

Konstatuju i da se izrečena kazna tumači i kao nagrada ubici Hrastovu za preuzimanje odgovornosti za inkriminisani događaj, jer je priznao da ih je sam pobio, i to u iskonstruisanoj nužnoj odbrani, u koju mu nisu na kraju poverovali ni Vrhovni ni Ustavni sud njegove države. U aprilu 2016. ovaj osuđeni ratni zločinac otišao je na dosluženje ostatka izrečene kazne, sa koje je, nakon što je odslužio dve godine i 10 meseci, pušten na uslovni otpust.

Zločinac Mihajlo Hrastov, Foto Arhiva

Hrvatska država je za zločin svog bivšeg specijalca porodicama na ime naknade štete, po pravosnažnim presudama parničnog suda, isplatila oko 11,7 miliona kuna (oko 1,6 miliona evra), a taj iznos Hrastov je trebalo da refundira državi. Međutim, po Odluci o otpisu tražbina troškova parničnog postupka dosuđenih Republici Hrvatskoj u određenim postupcima, koju je hrvatska Vlada usvojila krajem prošle godine, država mu je dug oprostila.

Hrastov je u Hrvatskoj postao "ikona branitelja" i "simbol Domovinskog rata", a na 30. godišnjicu zločina dobio je i mural u gradu u kojem je zločin počinio. Istovremeno je most na kojem je zločin počinjen, odlukom karlovačkog Gradskog veća, dobio ime po specijalnoj jedinici policije "Grom", čiji je pripadnik bio i Hrastov.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije