ZBOG 190.000 EVRA GODIŠNJE OSTAĆEMO BEZ BIBLIOTEKA: U većini evropskih država pisci se namiruju iz posebnih fondova koje popunjavaju ministar
POŠTOVANjE autorskih prava koje podrazumeva da pisci i prevodioci dobijaju naknadu za svoj rad je evropska tekovina i niko je ne dovodi u pitanje.
Foto: R. Šegrt
Međutim, ukoliko država želi da poštuje evropske vrednosti, onda treba na sebe da preuzme i plaćanje tog troška. Jer, u većini evropskih zemalja autori se namiruju iz posebnog fonda koji finansira država, a samo je kod nas predviđeno da taj namet plaćaju javne biblioteke. Ukoliko na snazi ostane obaveza da za svaku pozajmljenu knjigu plaćamo po 15 dinara, mnoge biblioteke će biti ugašene.
Ovo poručuju bibliotekari iz cele Srbije koji smatraju da treba doneti drugačije zakonsko rešenje. Oni imaju i predlog za zakonodavce po kome bi država oformila poseban fond pri nadležnom ministarstvu, ili pri više resora koji su nadležni, a zadatak biblioteka bio bi da dostavljaju podatke o broju pozajmljenih publikacija.
Podržavaju ih i pisci, koji treba da dobiju naknadu za autorska prava. I oni smatraju da taj trošak ne sme da padne na biblioteke. Tako književnik Srđan Tešin, ovogodišnji dobitnik Andrićeve nagrade, kaže da je "nemoralno i neprirodno" da to plaćaju biblioteke.
On smatra da su zabunu oko ovog pitanja izazvali ljudi koji se bave novcem, a ne oni koji se bave kulturom.
Zahtev za ponavljanje postupka
BIBLIOTEČKO društvo Srbije podnelo je juče Zavodu za intelektualnu svojinu zahtev za ponavljanje postupka i predlog za odlaganje izvršenja rešenja Zavoda za intelektualnu svojinu od 28. marta ove godine. Ovaj Zavod je, inače potvrdio odluku Reprografa da tarifa za naplatu posluge bude 15 dinara. Naime, Zakonom o autorskim pravima precizirano je da novac ide Reprografu, pa je ova organizacija odredila i visinu tarife koju je potvrdio i Zavod za intelektualnu svojinu Srbije.
- Mislim da je u pitanju jako loša komunikacija između nadležnih resora i ljudi koji se bave kulturom, nije razjašnjeno šta su čije obaveze - navodi Tešin. - Trošak za tarife trebalo bi da snose lokalne samouprave, kao što one plaćaju poreze i doprinose samostalnim umetnicima. Biblioteke ne bi smele da trpe i plaćaju tarife od nepostojećeg novca.
Ovaj pisac upozorava da su zbog administrativnih zavrzlama pisci i biblioteke ušli u sukob, što ne bi smelo da se događa.
- Pisci nisu inicirali ovakva zakonska rešenja, a oni koji su napravili ovakav problem treba i da ga reše - poručuje Tešin uz napomenu da je reč o jako malom novcu koji je izazavo ogromne nesporazume.
Inače, Zakon o autorskim i srodnim pravima koji predviđa uvođenje tarife na poslugu knjiga od 1. januara, pod kapom je Ministarstva privrede, pa bi ono trebalo i da inicira izmene na kojima bibliotekari insistiraju. Međutim, u bibliotekama upućuju i na Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti opštine i gradovi koji su dužni da finansiraju biblioteke kao njihovi osnivači. Tu je i Ministarstvo kulture, na koje se biblioteke u svemu "oslanjaju", a čiji je čelni čovek Nikola Selaković potpisao peticiju za stavljanje van snage propisa po kome su biblioteke obavezne da plaćaju tarifu za poslugu. Inače, ovu peticiju potpisalo je oko 2.000 građana.
Zakonom je propisano da će se novac od tarifa uplaćivati Organizaciji za ostvarivanje reprografskih prava koja ima prava na poslugu, a prema proceni ove organizacije godišnji trošak na ime autorskih prava bio bi oko 190.000 evra.
- To nije mnogo i manje je nego što država izdvoji za jednu zlatnu medalju sa Olimpijade - kaže Miloš Konstatinović iz Reprografa. - Za budžete gradova kao što je Beograd ili Novi Sad to su simbolične sume.
Međutim, bibliotekari nam se žale da u manjim sredinama lokalni organi vlasti tvrde da novac za tarife - nemaju, a kada upravnici odu u opštinu sa finansijskim planom za narednu godinu u kome je i stavka za tarife dobiju odgovor - odakle da vam dam taj novac.
Naši sagovornici iz biblioteka upućuju na primere iz Hrvatske i Slovenije gde je trošak tarifa preuzela država. Preciznije nam iznose kako to izgleda u Norveškoj, gde troškove na ime autorskih prava plaća Ministarstvo kulture. U 2024. godini, norveška država plaća ukupan iznos od 162,1 miliona kruna, što je oko 140.000 evra. Ovaj iznos se raspodeljuje na 28 organizacija koje upravljaju pravima autora i koje zatim isplaćuju nadoknade nosiocima prava. Tamo je sredinom oktobra potpisan novi desetogodišnji ugovor između Ministarstva kulture i biblioteka.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)