ISTRAŽUJEMO: Kolika je stvarna rasprostranjenost bolesti zavisnosti od igara na sreću u Srbiji?
ZABRINUTOST zbog rizika koje sa sobom nose igre na sreću, kada je reč o stvaranju zavinosti, u poslednjih nekoliko godina dobijaju sve zapaženije mesto u našem javnom prostoru.
FOTO: Promo
Međutim, razne brojke, podaci i tvrdnje s tim u vezi koje srećemo u domaćim medijima, uglavnom su, umesto na činjenicama, zasnovane na senzacionalizmu.
Praćenje stava nadležnih stručnih organa nameće se kao najbolji pristup. U tom smislu, podaci Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj navode da je ukupno nešto više od 1.000 na programima lečenja od bolesti zavisnosti od igara na sreću, što je 0.02% punoletnih građana Srbije. Uporednom analizom susednih i družava članica EU, prema ovom parametru smo znatno ispod referentnog evropskog proseka, koji se kreće između 1.5% i 2.5%.
Ipak, percepcija javnosti često je pod uticajem netačnih podataka koji služe različitim, ponekad komercijalnim, a ponekad i političkim interesima. Takve dezinformacije i brojke koje se preuveličavaju i preko 300 puta, ne samo da skreću pažnju sa važnosti rešavanja ovog veoma ozbiljnog društvenog problema, već i otežavaju dolaženje do održivih rešenja.
Pravni okvir i zaštita maloletnika
Jedan od najčešćih mitova odnosi se na maloletnike i njihov navodno slobodni i neograničen pristup igrama na sreću. Stručnjaci ističu da je u okviru legalnog tržišta u Srbiji, sistemom zakonskih i podzakonskih akata, u praksi sasvim onemogućen pristup igrama na sreću zahvaljujući naprednim sistemima verifikacije i strogim zakonima. Jedini rizik koji se u tom smislu može javiti potiče od crnog tržišta (kojeg je iz godine u godinu sve manje), ali ipak otvara pitanje kako dodatno suzbiti aktivnosti nelegalnih operatera. Što je sasvim druga, ali podjednako važna tema.
Iako idealnog rešenja nema, te da je reč o problemu koji s pravom zaokuplja pažnju domaće javnosti, važno je napomenuti da, uglavnom zahvaljujući dobrim zakonskim rešenjima i pozitivnom praksoom legalnih priređivača, ostajemo ispod evropskog proseka.
Kao i u ostalim važnim društvenim pitanjima, ključ je u edukaciji, jasnoj zakonskoj regulativi, ali i upordnoj i doslednoj borbi protiv dezinformacija koje mogu stvoriti pogrešnu sliku i otežati rešavanje ovog važnog društvenog pitanja.
Preporučujemo
KRAJ ŠKOLSKOG RASPUSTA: Sutra počinje drugo polugodište, oglasio se ministar
18. 01. 2026. u 10:02
STIŽU MINUS I POLEDICA: Olujni udari preko 80 km/h, evo gde će biti najgore
18. 01. 2026. u 07:13
DANAS JE KRSTOVDAN: Posti se, a večeras se prema verovanju ispunjavaju želje
18. 01. 2026. u 06:54
POLOVNI HRVATSKI "RAFAL" SE POKRAVIO ČIM JE POLETEO: Hitno morao da prekine let
JEDAN od borbenih aviona „Rafal“ Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva morao je u četvrtak da prekine planirani let zbog tehničkih problema koji su se pojavili pri poletanju.
16. 01. 2026. u 21:12
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)